Vrhovni sud u utorak je objavio rješenje prema kojem svi bivši dužnici u švicarskim francima koji su konvertirali kredite u eurske imaju pravo na tužbe protiv banaka i obeštećenje za preplaćene kamate. Lider Udruge Franak Goran Aleksić pozvao je građane da tuže banke. No direktor Hrvatske udruge banaka odmah mu je uzvratio i upozorio građane da rješenje Vrhovnog suda ne znači da će svi i dobiti spor na sudu
U potencijalnim tužbama sudovi će morati provesti i skupa vještačenja što će ih na kraju platiti stranka koja izgubi, a dosadašnja sudska praksa pokazuju da sporove dobivaju i građani i banke.
Daleko je veći problem, rekao nam je Adrović, to što je slučaj Franak postao hrvatski fenomen kojeg nema nigdje u svijetu i koji pred zid pravne nesigurnosti danas stavlja banke, a sutra bi mogao i sve druge sektore našeg gospodarstva.
vezane vijesti
Zbog čega smatrate da Goran Aleksić iz Udruge Franak obmanjuje javnost i manipulira kada poziva građane na podizanje privatnih tužbi protiv banaka?
Vrhovni sud je 2. travnja izdao rješenje. Nije izdao presudu ni objavu. Rješenje je procesnopravni instrument kojim se rješavaju takve stvari. Sud je tehnički na zahtjev tužiteljice odgovorio na njeno pitanje ima li tužitelj pravni interes tražiti poništenje ništetnosti nekih ugovornih odredbi, a odgovorio joj je da svaki građanin Hrvatske ima pravo tražiti pravnu zaštitu.
Što to konkretno znači za bivše dužnike u švicarskim francima?
To znači da se, kao i većina slučajeva koji dođu do Vrhovnog suda, vraćaju na prvostupanjski sud. Vrhovni sud je zapravo rekao da prvostupanjski sud mora provesti sudski postupak i dokazivanje, što upućuje na to da će se koristiti i usluge vještaka. Ti će procesi biti dugotrajni, vrlo složeni i samim time skupi. Naglašavam - skupi jer će te sudske troškove netko morati platiti, a to je ona stranka koja izgubi spor. Hrabro je reći da su to jednostavne tužbe i pozivati ljude na podizanje tužbi. To će biti mnoštvo sporova koji će, kao i do sada, završavati u korist jedne i druge strane. Zbog toga ne mislimo da je dobro stvarati atmosferu euforije.
Mislite li da će velik broj građana koji su imali kredite u švicarskim francima krenuti u dizanje privatnih tužbi nakon rješenja Vrhovnog suda?
Teško je reći. Ovakvi istupi Udruge Franak potaknut će dio ljudi na tužbe, ali ti ljudi trebali bi sagledati u koji rizik se upuštaju u slučaju gubitka spora. Apeliramo na ljude samo da procijene rizik.
Imate li podatak o tome koliko je privatnih tužbi protiv banaka podignuto do danas, koliko ih je dosuđeno i s kojim ishodom?
Nažalost, nema takve statistike, ali to je mali broj, najviše nekoliko tisuća. Ako se krene s masovnim tužbama, kakve zaziva Udruga Franak, pravosuđe bi bilo paralizirano. Naši sudovi to ne mogu probaviti.
U hipotetskom scenariju masovnih tužbi građana za obeštećenje i presuda u njihovu korist, koliko bi mogli dosegnuti troškovi banaka i je li sustav stabilan?
Jedina brojka koja kruži ona je koja se pojavljuje u medijima i ona iznosi od 10 do 15 milijardi kuna, ali nitko ne može procijeniti njezinu točnost. I već to zabrinjava. Ukupni kapital banaka je oko 60 milijardi kuna, što znači da bi gubitak četvrtine kapitala bio alarmantan. No nadajmo se da do toga neće doći. Sjetimo se samo famoznog lex Škibole, koji je predstavljen kao rješenje za dvije do tri tisuće dužnika i koji je Sud Europske unije odbacio iz formalnih razloga.
Možemo li nakon rješenja Vrhovnog suda početi govoriti o kraju sage o švicarskim francima ili će ta priča imati još nastavaka?
Ima još revizija na Vrhovnom sudu, ima ih i na Ustavnom sudu, a ako se tisuće sporova vrate na prvostupanjske sudove, možemo reći da smo na početku kraja. Nažalost, najveći broj i iznos kredita u švicarskim francima bio je odobren u razdoblju 2004. - 2008. Mi smo već u 2019., a do 2021. ili 2022. još nećemo biti gotovi s problematikom koja se tiče tih kredita. To cijeli sustav stavlja pred zid pravne nesigurnosti. Nije to problem samo za bankovni sektor, već i za druge sektore gospodarstva, i Hrvatska mora pokušati ukloniti pravnu nesigurnost.
Vuku li se ovakvi sporovi zbog švicarskih franaka i u susjednim zemljama?
Slučaj švicarskog franka, kakav se dogodio kod nas, ne postoji nigdje drugdje. Kod nas su banke podnijele trošak konverzije, a u Mađarskoj su je podijelili građani, banke i država. Jedan je uvaženi pravnik nedavno na predavanju rekao kako je većina razumnih ljudi doista za zaštitu prava potrošača, to nije sporno. Ali osim zaštite potrošača, važna je vladavina prava koja mora dati sigurnost poslovanja svima: bankama, vjerovnicima i cijelom gospodarstvu, pa će nam svima biti bolje.
