UniCredit očekuje da će se gospodarska ekspanzija u srednjoj i istočnoj Europi zadržati na stopi rasta BDP-a od 2,8 %, uz određeno cikličko usporavanje u budućnosti, dio je UniCreditove prognoze
Gospodarstva srednje i istočne Europe i bankarski scenarij
Vrlo povoljno makroekonomsko okruženje pogoduje zemljama srednje i istočne Europe
Globalno, 2018. godina bit će deveta uzastopna godina rasta višeg od 3,5 % ili brže od toga na svjetskoj razini. Takav rast nije zabilježen od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Trenutačna gospodarska ekspanzija u Sjedinjenim Američkim Državama, koja traje već devet godina, druga je najduža ekspanzija u povijesti (nakon ekspanzije poslije 1991.). Eurozona istodobno bilježi snažan i sveobuhvatan gospodarski rast u svim državama. Gospodarstva srednje i istočne Europe doživljavaju najbrži rast od krize, a gospodarska ekspanzija nije bila toliko sveobuhvatna od osamdesetih. BDP je u 2017. u srednjoj i istočnoj Europi rastao po prosječnoj stopi od 3,7% ili 4,6% bez Rusije i Turske.
UniCredit očekuje da će se gospodarska ekspanzija u srednjoj i istočnoj Europi zadržati na stopi rasta BDP-a od 2,8 %, uz određeno cikličko usporavanje u budućnosti. U brojnim zemljama, uključujući Mađarsku, Bugarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Tursku i Slovačku, prosječni rast iznosit će 4%, a poticat će ga domaća potražnja (potrošnja i investicije).
Zamah rasta kreditiranja u regiji CESEE
Bankarski sektor u srednjoj i istočnoj Europi stabilniji je i održiviji nego prethodnih godina ocjenjujući prema dinamici kreditiranja, ali također i financiranju i kvaliteti kredita.
Kreditiranje će u srednjoj i istočnoj Europi ostati stabilno, osobito u regiji CESEE (srednja i istočna Europa bez Rusije i Turske), gdje će se održati pozitivni trend rasta od blizu 5% u ovom trogodišnjem razdoblju (2017. - 2019.), a nakon određenog ublažavanja rasta u razdoblju 2012. - 2016.
Kreditiranje u regiji CESEE u 2018. godini pratit će rast depozita prvi put u gotovo deset godina, što pobuđuje određeni optimizam u pogledu premještanja ekonomskog stava regije sa štednje na ulaganja. Na takav zaključak upućuju i podaci o kretanju depozita, koji su vrhunac rasta doživjeli u 2017. godini te se sada očekuje njegovo usporavanje. Na razini država, najveći rast kreditiranja u 2017. godini zabilježen je u Turskoj (20,7 %), Slovačkoj (9,9 %), Bosni i Hercegovini (6,5 %) te Češkoj (5,7 %). U skladu s gospodarskim trendovima, očekujemo da će se rast kreditiranja u ovim državama ublažiti, dok će se u državama koje su u 2017. zaostajale, poput Hrvatske i Srbije, taj rast ubrzati.
Omjer kredita i depozita od 2011. ubrzano je opadao na manje od 100 % u bankarskom sustavu srednje i istočne Europe (bez Turske i Slovačke), što za većinu banaka u srednjoj i istočnoj Europi znači povratak na samofinanciranje. Osim toga, velik je udio kratkoročnih depozita, kako kod pravnih, tako i kod privatnih osoba, koje trenutačno ne ulažu u dugoročne instrumente, što znači da su na čekanju i spremni za nove prilike.
Kada je riječ o kvaliteti kredita, gospodarska ekspanzija ostvarena prethodnih godina u kombinaciji s prodajom nenaplativih kredita i boljom naplatom smanjila je udio nenaplativih kredita, uz jasan pozitivan učinak na profitabilnost banaka u srednjoj i istočnoj Europi. U svim zemljama srednje i istočne Europe, osim Rusije, udio nenaplativih kredita past će na manje od 9%, dok će u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Turskoj čak pasti na manje od 5%.
Zemlje srednje i istočne Europe dobro su opremljene za digitalizaciju
Digitalne infrastrukture - stopa penetracije interneta i mobilnih telefona - u zemljama srednje i istočne Europe na istoj su razini kao u naprednijim zemljama. Penetracija mobitela u većini zemalja srednje i istočne Europe veća je od 100 (jedna mobilna pretplata po osobi), dok je penetracija interneta premašila 60%.
Demografski trendovi u regiji također idu u prilog ubrzanju digitalizacije u budućnosti, uz znatno veću ulogu mlađih generacija „digitalnih starosjedilaca“, tzv. milenijalaca i generacije Z, u gospodarstvu, budući da je gotovo 50% stanovništva mlađe od 35 godina, za razliku od zapadne Europe, gdje taj postotak iznosi 40%.
Digitalno bankarstvo u smislu pojedinaca koji se koriste internetom za bankarske operacije u srednjoj i istočnoj Europi ubrzano se razvija. U zemljama kao što su Češka, Turska i Srbija broj korisnika internet bankarstva od 2010. se udvostručio.
Procvat fintech tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi proteklih godina
Ova UniCreditova studija, prva te vrste koja pruža širu sliku o fintech tvrtkama u srednjoj i istočnoj Europi, potvrđuje da taj sektor doživljava pravi procvat u regiji. U studiji se ističe 2012. - 2016. kao razdoblje osobito snažnog osnivanja novih tvrtki koje se ne može usporediti s prethodnim razdobljima.
Prema bazi podataka Tracxn, u srednjoj i istočnoj Europi trenutačno djeluje više od 600 fintech tvrtki. Više od 50 % tih tvrtki radi u segmentima transakcija i plaćanja ili financiranja, uključujući peer-2-peer kreditiranje ili skupno financiranje (crowdfunding), dok se 12 % tvrtki bavi investicijskim uslugama i upravljanjem imovinom (platforme za trgovanje, automatizirano savjetovanje (robo-advice), analiza osobnih financija itd.). Ostale tvrtke pokrivaju širok segment povezan s čitavim nizom različitih aktivnosti, uključujući kriptovalute, praćenje troškova, osiguranje (tzv. insurtech), upravljanje rizicima i sprečavanje prevara.
Gledano po državama, na Rusiju otpada lavovski dio fintech tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi, a slijede Turska, Bugarska, Češka i Rumunjska.
Glavne statistike povezane s digitalizacijom u srednjoj i istočnoj Europi:
U većini zemalja srednje i istočne Europe stopa penetracije mobitela viša je od 100 (jedna mobilna pretplata po osobi). Jaz koji je regiju dijelio od zapadne Europe nestao je prije 10 godina;
Stopa penetracije interneta ubrzano raste do iznad 60%;
Demografski trendovi idu u prilog digitalizaciji u srednjoj i istočnoj Europi: mlađe generacije (digitalni starosjedioci) igraju sve veću ulogu u društvu i gospodarstvu, budući da je gotovo 50 % stanovništva mlađe od 35, za razliku od 40 % u zapadnoj Europi;
Procvat fintech tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi proteklih godina: prema Tracxnu, u regiji djeluje više od 600 fintech tvrtki. Više od trećine osnovano ih je između 2012. i 2016.;
Dvije trećine fintech tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi djeluje u sljedećim sektorima: 1) transakcije i plaćanja, 2) financiranje i 3) investicijske usluge.
„Osnovni makroekonomski i bankarski pokazatelji u zemljama srednje i istočne Europe trenutačno izgledaju vrlo snažno, pri čemu na njih pozitivno utječe povoljno globalno okruženje. Uz dobru stopu penetracije korisnika mobitela i interneta, povoljne demografske trendove i sve bržu digitalizaciju, regija je spremna da na najbolji mogući način iskoristi prednosti digitalnog bankarstva koje postaje sve snažnije uklopljeno u tradicionalnu makroekonomsku i bankarsku analizu“, rekao je Matteo Ferrazzi, koordinator UniCreditova tima za strategiju i korporativna predviđanja u srednjoj i istočnoj Europi.
UniCredit u srednjoj i istočnoj Europi: digitalni put
Zahvaljujući otvorenosti prema inovacijama ove regije, srednja i istočna Europa predstavlja savršen poligon za testiranje novih digitalnih i informatičkih rješenja.
UniCreditovo Digitalno putovanje (Digital Journey) za cilj ima unaprjeđenje korisničkog iskustva višekanalnim pristupom klijentu koji obuhvaća više država i iskorištava prednosti svih točaka digitalne interakcije. Digitalizacijom procesa također se unaprjeđuje kvaliteta savjetodavnih usluga i pomaže se u predviđanju srednjoročnog razvoja i potreba naših klijenata, što se odnosi i na njihovu uporabu više kanala. Naša ulaganja u digitalizaciju i nastavak optimizacije naših procesa pridonose unaprjeđenju korisničkog iskustva.
Temeljna svrha tog digitalnog puta je razumijevanje potreba klijenata kako bismo ih mogli uslužiti na najbolji mogući način i kontinuirano stvarati vrijednost. UniCredit je primijenio zajedničke platforme koje nude rješenja koja obuhvaćaju više država i primjenjuju se na oko 45,000 poslovnih korisnika.
Pokrenuti su relevantni programi transformacije, posebno u vezi s inovacijama i digitalizacijom, što je za posljedicu imalo snažan rast baze digitalnih klijenata u srednjoj i istočnoj Europi.
Naše digitalno putovanje traje i dalje i nastavit će se razvijati i obuhvaćati sve više inicijativa u sve više zemalja kako bi doprlo do sve većeg broja klijenata. Daljnje jačanje naših analitičkih sposobnosti pružit će podršku voditeljima odnosa s klijentima u njihovom svakodnevnom radu u cilju povećanja stope tržišne penetracije i unakrsne prodaje.
„UniCredit je broj jedan u regiji srednje i istočne Europe u cjelini, a u većini država regije je među prvih pet“, rekao je Carlo Vivaldi, voditelj UniCreditova odjela za srednju i istočnu Europu. "Cilj nam je daljnja konsolidacija našeg solidnog vodećeg položaja u regiji, uz ciljani i održivi organski rast naših prihoda i baze klijenata. Na to će uglavnom utjecati digitalizacija i inovacije, koje će zajedno s učinkovitijim upravljanjem kreditnim rizicima i boljom troškovnom disciplinom biti pokretači naše profitabilnosti.“
„Zemlje srednje i istočne Europe idealno su okruženje za razvoj digitalnog bankarstva. Digitalizacija, dakako, nije nova tema, ali uvjereni smo da srednja i istočna Europa tu ima važnu perspektivu i da njezin puni potencijal treba istražiti, osobito u bankarskom sektoru. Naša jedinstvena mreža u srednjoj i istočnoj Europi predstavlja jasnu priliku za nadopunjavanje trenutačnog financijskog i tržišnog okruženja u zemljama srednje i istočne Europe, uz potpuno razvijenu ponudu digitalnog bankarstva“, dodao je Andrea Diamanti, voditelj odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za srednju i istočnu Europu u UniCreditu.