Upitan hoće li HNB nadzirati financijske transakcije američkih fondova koji će ubaciti novac u Agrokor, Vujčić je odgovorio kako to nije nešto što je predmet nadzora HNB-a. 

‘Predmet nadzora HNB-a je prvenstveno kapitalna adekvatnost banaka, odnosno sigurnost bankovnog sustava i regulativa koju mi imamo je napravljena zato da zaštiti štednju, prvenstveno deponenata u bankama, to je osnovna poanta. Mi kao što znate tijekom ove  financijske krize nismo imali problema s financijskim sustavom, što je većina zemalja u Europskoj uniji imala’, rekao je Vujčić odgovarajući na pitanja novinara nakon predstavljanja udžbenika financijske pismenosti za srednje škole ‘Moj novac, moja budućnost’. 

Na upit što ta transakcija odnosno toliki priljev deviza znači za hrvatski financijski sustav, Vujčić je pojasnio kako se tu prvenstveno radi o kreditnom ulaganju u jednu kompaniju, što znači značajan priljev deviza. ‘A to obično stvara aprecijacijske pritiske, to je prvenstveno sa strane HNB-a što mi vidimo. A mi smo prošle godine već imali značajne aprecijacijske pritiske, imamo ih i ove godine i HNB kontinuirano pokušava obraniti tečaj kune od aprecijacije, znači od jačanja, i zbog toga kupujemo toliko puno međunarodnih pričuva, odnosno akumuliramo toliko puno eura’, rekao je guverner središnje banke.

Na novinarsku primjedbu kako izvoznici vole reći da su oni zaslužni za rast izvoza, a da Vlada i HNB ne čine ništa, Vujčić je podsjetio kako je uloga HNB-a održavanje stabilnosti tečaja kuna, jer je većina duga u Hrvatskoj indeksirana uz eure. Drugim riječima, bilo koja veća deprecijacija kune bi povećala dug, dodao je.

Guverner HNB-a smatra da je rastu izvoza najviše pridonio ulazak Hrvatske u Europsku uniju. ‘Znači da nismo ušli u EU ne bi vidjeli ovakav rast izvoza. A reći da Vlada da nije zaslužna za ulazak u EU je malo čudno, jar ne znam onda tko je. A vi možete lijepo vidjeti da je trend rasta  izvoza u Hrvatskoj bio vrlo polagan do 2013. godine, a od ulaska u EU on vrlo brzo počinje rasti, Tako da je to vrlo jasan efekt ulaska u EU koji su vidjele i ostale zemlje, to nije ništa novo’, kaže Vujčić.

Upitan za primjedbe izvoznika da bi smanjenje tečaja kune bila jedna od mjera za povećanje izvoza, guverner je ponovio kako bi deprecijacija izvoznicima s malom uvoznom komponentom pomogla da budu konkurentni, ali i kako bi to svima koji imaju kredite vezane uz euro povećalo otplatu kredita. 

‘Kada bi tečaj kune deprecirao to bi izvoznicima koji imaju malu uvoznu komponentu pomoglo da im proizvodi budu konkurentni. Međutim, isto tako bi svima koji imaju kredite vezane na euro, a to su građani, poduzeća i država, povećalo otplatu rata kredita. Zbog toga značajnija deprecijacija tečaja kune u Hrvatskoj djeluje prorecesijski, jer smanjuje mogućnost potrošnje kućanstva i investicije sektora poduzeća te povećava obveze države za otplatom kamata, što se u krajnjoj liniji može realizirati samo povećanjem poreza ili smanjivanjem ostalih rashoda što opet djeluje na pad BDP-a’, objašnjava Vujčić.