Europska središnja banka, nakon što je od srpnja deset puta za redom podizala kamatne stope, u četvrtak je odlučila da nema novoga podizanja. Kako će se to odraziti na kretanje novca i kretanje gospodarstva?, glasilo je pitanje Zrinke Grancarić u Dnevniku HTV-a.

'Mi smo odlučili prvenstveno da nećemo više dizati kamatne stope jer su one podignute za 450 baznih poena ili 4,5 posto u posljednjih nešto više od godinu dana, što je vrlo brz porast kamatnih stopa. U ovom trenutku vidimo da se inflacija spušta, znači da imamo disinflacijski proces i u procesu imamo cijeli niz aktivnosti koje smo radili na tome da se kreditna aktivnost smanji. Kreditna aktivnost se smanjuje, rekli smo da imamo tri kriterija za dizanje kamatnih stopa. Jedno je projekcija inflacije. Drugo je transmisijski mehanizam monetarne politike - koliko su se kamatne stope povećavale, kako smo mi dizali referentnu kamatnu stopu koja je u ovom trenutku depozitna kamatna stopa. Treće je to da gledamo na to kako će se to odraziti na cijelo gospodarstvo'.

Inflacija je još uvijek daleko od onih željenih dva posto. Je li to nedostižno? 'Nije, ali najvjerojatnije neće biti prije 2025. Predviđamo da će se stopa inflacije spustiti na dva posto tek 2025. Ona je u padu od kraja prošle godine i u eurozoni i u Hrvatskoj. Međutim, to je postupan proces pada stope inflacije i ona će nastaviti do 2025.'

Potrošačke cijene ne padaju, konstatirala je Grancarić, na što je Vujčić odgovorio da stopa rasta cijena pada, ali one još ne padaju u prosjeku. 'Neke padaju, ali još imamo prosječan rast svih cijena'.

Za one građane koji zanima, koji kreću ili će možda kretati u kreditno zaduživanje - hoće li dalje rasti kamate na nove kredite i na one koji imaju varijabilnu stopu?

'Rekao bih da kako smo završili s dizanjem kamatnih stopa, barem za sada - došli smo do četiri posto, veći dio toga se prelio u aktivne kamatne stope, odnosno kreditne kamatne stope za potrošače, za poduzeća. Djelomično, iako još ne u toj mjeri i na depozitne kamatne stope za kućanstva i za poduzeća. Moguće je da ćemo imati još neko malo vrijeme rasta kamatnih stopa, ali ne značajno'.

Kamate na depozite su nešto porasle, ali i dalje smo ispod prosjeka eurozone. Građani su nezadovoljni, ali ipak imamo i dobru poziciju da imamo niže kamate na kredite. Kako ćemo to uskladiti?

'Jedno je vezano za drugo. Godinama su me pitali da kada ćemo imati kamatne stope kao u Njemačkoj. Sada imamo nižu kamatnu stopu na stambene kredite nego u Njemačkoj. Uz to je vezano da imamo i nižu depozitnu kamatnu stopu na depozite u bankama nego u Njemačkoj. Kod nas je negdje oko 1,35 posto, u Njemačkoj je oko tri posto. Isto tako, u ovom trenutku možete uzeti jeftiniji stambeni kredit, bilo da ste kućanstvo ili poduzeće nego što firme uzimaju u Njemačkoj. To je povezano, a kada će rasti depozitne kamatne stope, rasti će i kreditne kamatne stope'.

Što se tiče kretanja gospodarstva - projekcija HNB-a za ovu godinu je rast BDP-a od 2,9 posto. Stojite li i dalje pri toj projekciji? Kakvi su podaci za treće tromjesečje.

'Tu projekciju ćemo smanjiti zbog toga što je Državni zavod za statistiku smanjio rast koji smo imali u prvoj polovici godine sa 2,7 posto na 2,1 posto. I naša će se iduća projekcija prilagoditi tome'.

Što kažu podaci za treće tromjesečje?

'Podaci govore o tome da smo imali turističku sezonu, koja je jako važna za to tromjesečje, a koja je bila u smislu dolazaka turista, u srpnju i kolovozu bila čak i niža nego lani, ali će u smislu financijskih rezultata biti bolja jer su cijene rasle'.