BORIS VUJČIĆ:

[VIDEO] 'U ovoj godini gospodarski pad 8,9 posto, a u 2021. očekujemo oporavak BDP-a od 5 posto'

17.12.2020 u 11:30

Bionic
Reading

U 2020. godini realni BDP mogao bi pasti 8,9 posto, dok se u 2021. godini očekuje njegov rast za otprilike pet posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) koje je u četvrtak iznio guverner Boris Vujčić na godišnjem brifingu za novinare.

Ranije prognoze HNB-a, objavljene sredinom listopada, u 2020. su predviđale pad realnog BDP-a od osam posto, a u 2021. godini rast od 5,2 posto.

Kako je istaknuo Vujčić na virtualnom brifingu za medije, usporavanje oporavka u četvrtom ovogodišnjem kvartalu te nepovoljna epidemiološka situacija nešto će usporiti oporavak hrvatskog gospodarstva. To vrijedi u kontekstu recentnih dodatnih epidemioloških mjera, to jest djelomičnog zatvaranja gospodarstva, koje su usporile gospodarsku aktivnost, prvenstveno u ugostiteljstvu.

Također, da oporavak u četvrtom ovogodišnjem kvartalu usporava svjedoče i pokazatelji poslovnog i potrošačkog optimizma, koji stagniraju ili bilježe pad.

"To sve dovodi do toga da očekujemo u četvrtom tromjesečju oporavak slabijom dinamikom nego u trećem, odnosno nešto slabijom dinamikom nego što smo očekivali u zadnjoj projekciji", izjavio je Vujčić te podsjetio da su u toj zadnjoj projekciji upravo naveli da rizik prvenstveno predstavlja kretanje epidemiološke situacije i mjera.

Snažan pad u ovogodišnjem drugom kvartalu je rezultirao i snažnim kasnijim oporavkom, a onaj u obliku slova "V" ponajprije je ostvaren u sektorima industrijske proizvodnje i građevinarstva, iako nije dosegnuo pretkriznu razinu, a prilično dobro se oporavila i trgovina na malo, dok je s druge strane pandemijom najpogođeniji bio uslužni sektor, napomenuo je Vujčić.

Video: Robert Anić/Pixsell

"To sve dovodi do toga da očekujemo u četvrtom tromjesečju oporavak slabijom dinamikom nego u trećem, odnosno nešto slabijom dinamikom nego što smo očekivali u zadnjoj projekciji", izjavio je Vujčić.

Rast od oko pet posto u 2021. trebala bi generirati osobna potrošnja, kao i rast izvoza, koji bi trebao biti najsnažnija sastavnica oporavka. Potonje se prvenstveno odnosi na izvoz usluga, što znači da je pretpostavka da će iduća turistička sezona biti znatno bolja no ova, no ne na razini 2019. godine, istaknuo je Vujčić.

  • +15
Boris Vujčić Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Rast od oko pet posto u 2021. trebala bi generirati osobna potrošnja, kao i rast izvoza, koji bi trebao biti najsnažnija sastavnica oporavka. Potonje se prvenstveno odnosi na izvoz usluga, što znači da je pretpostavka da će iduća turistička sezona biti znatno bolja no ova, no ne na razini 2019. godine, istaknuo je Vujčić.

Napomenuo je da su u 2020. godini značajan utjecaj na pad BDP-a imali upravo snažan pad izvoza, kao i pad osobne potrošnje, dok se u idućoj godini očekuje upravo suprotno. Naime, procijenjeni pad izvoza roba i usluga za ovu godinu iznosi 26,4 posto, dok se za iduću godinu predviđa rast od 19,3 posto. Prognoza pada osobne potrošnje za 2020. godinu pak doseže 6,6 posto, a rasta u 2021. 4,5 posto.

Za 2020. prognozira se i pad uvoza roba i usluga za 16,3 posto, a skok od 15 posto u idućoj, a porasti bi trebale i investicije u kapital, na 7,2 posto, nakon pada od 5,2 posto u ovoj godini.

Potrošnja države bi pak u ovoj godini trebala porasti za dva posto, a u 2021. za 2,2 posto.

Video: Robert Anic/PIXSELL

Prema pesimističnom scenariju potpuni oporavak tek 2023.

Prema temeljnom scenariju koji je iznio, Vujčić je ponovio da se ne očekuje da će BDP u 2021. godini dosegnuti pretkriznu razinu, već da se će to dogoditi u 2022. godini.

Po pesimističnom scenariju, koji pretpostavlja da se epidemiološka situacija ne stavi pod kontrolu do kraja prvog kvartala iduće godine, već da se određeni oblici zatvaranja gospodarstva moraju nastaviti, tada bi oporavak usporio, a razina BDP-a iz 2019. bila bi dosegnuta tek 2023. godine, naveo je Vujčić.

"No. temeljna je pretpostavka da ćemo, prvenstveno s cijepljenjem, uspjeti staviti pandemiju pod kontrolu te da će se ljudi početi kretati i putovati do sredine iduće godine", izjavio je Vujčić te napomenuo da je vrlo teško znati kakva će biti epidemiološka situacija.

Dodao je da osnovni scenarij predviđa postojanje određenih epidemioloških mjera i u prvom mjesecu 2021. godine, a onaj pesimistični njihovo trajanje u nekom obliku u cijeloj prvoj polovici iduće godine.

Ukoliko bi mjere bile na snazi u prvom kvartalu 2021. godine, prvenstveno u siječnju, tada je prognozirani pad u tom tromjesečju oko sedam posto, a što je u skladu s prognozom od oko pet posto rasta u cijeloj 2021. godini, rekao je Vujčić.

Istaknuo je i da su rizici za rast u ovom projekcijskom horizontu uravnoteženi, za razliku od prethodnih projekcija u kojima su pretezali negativni rizici, što se naposljetku u četvrtom ovogodišnjem kvartalu i materijaliziralo.

Relativno blag pad zaposlenosti u 2020. godini; ubrzanje inflacije na jedan posto u 2021.

Kada je riječ o tržištu rada, Hrvatska je imala relativno blag pad zaposlenosti, od 1,5 posto, uz gubitak od oko 50 tisuća radnih mjesta u 2020. godini, a sukladno tome očekuje se razmjerno blagi oporavak u idućoj godini, uz rast zaposlenosti od 0,7 posto.

Nadalje, u 2020. bi prosječna godišnja stopa inflacije mogla usporiti na 0,2 posto, a u 2021. ubrzati na jedan posto, a prvenstveno pod utjecajem oporavka i rasta cijena energije. "Ta stopa inflacije ne predstavlja nikakvu brigu niti razlog za promjenu monetarne politike", napomenuo je Vujčić.

Što se tiče tekućeg i kapitalnog računa platne bilance, nastavio je Vujčić, u ovoj godini, pod utjecajem snažnog pada prvenstveno izvoza, došlo je do znatnog smanjenja viška na tim računima. Uslijed očekivanog snažnog rasta izvoza u 2021. godini, očekuje se i ponovno povećanje tog viška, na razinu od oko tri posto BDP-a, čemu bi trebale doprinijeti i kapitalne transakcije u vidu snažnijeg priljeva sredstava EU-a, kazao je guverner.

Izvijestio je i da je višak likvidnosti, koji se definira kao razlika između stanja na računima za namirenje poslovnih banaka kod HNB-a i iznosa kojeg banke moraju održavati na tim računima prema obračunu obvezne pričuve, na povijesno najvišim razinama, od oko 45 milijardi kuna, a što značajno pridonosi održavanju povoljnih troškova financiranja.

U 2020. je ubrzao rast plasmana poduzećima, dok je na godišnjoj razini usporio rast plasmana stanovništvu. U idućoj godini očekuje se daljnji rast plasmana poduzećima, uz zadržavanje rasta plasmana stanovništvu otprilike na razini iz ove godine, naveo je Vujčić.