HNB je kao odgovor na poremećaj u gospodarstvu prouzročen pandemijom koronavirusa prilagodio pristup superviziji poslovanja kreditnih institucija u skladu sa stajalištima Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Europske središnje banke (ESB).

"HNB, naime, smatra da banke trebaju dati važan doprinos u naporima da se ublaže društvene i gospodarske posljedice pandemije koronavirusa te se stoga odlučio na fleksibilan pristup u primjeni postojećega regulatornog okvira u ovim iznimnim okolnostima", ističe se u priopćenju.

HNB je tako odgodio određene supervizorske aktivnosti (testiranje otpornosti kreditnih institucija na stres, izravne nadzore poslovanja) i uputio kreditne institucije kako se koristiti likvidnosnim rezervama i klasificirati postojeće i nove izloženosti prema urednim dužnicima u sljedećih godinu dana.

Uz to, HNB je izrazio spremnost da na pojedinačnoj razini razmotri i redefinira vremenski okvir ispunjavanja prethodno naloženih supervizorskih mjera, navode iz središnje banke.

Klasifikacija postojećih i novih izloženosti

"Kreditna institucija može odgoditi obveze plaćanja ili na drugi način restrukturirati kreditne obveze i odobriti nove kredite za postojeće i nove izloženosti prema svojim urednim klijentima, koji su 31. prosinca 2019. bili klasificirani kao A klijenti - čije je poslovanje već pogođeno ili će biti pogođeno pandemijom koronavirusa, a sve s ciljem izbjegavanja daljnjeg pogoršavanja financijskog stanja klijenata", ističu iz HNB-a.

Banka u tom razdoblju i dalje te klijente može klasificirati kao A klijente te za njih ne mora izdvajati rezervacije. Pritom se, navode iz HNB-a, na A klijente odnosi više od 90 posto ukupnih plasmana kreditnih institucija.

Pojašnjavaju da takvim načinom klasifikacije plasmana HNB bankama omogućuje da donesu odluku prema kojoj za naplatu duga svojih dužnika koji u tri mjeseca, počevši od travnja 2020., ne podmire tri rate svojih kreditnih obveza, neće pokretati mjere prisilne naplate (ovrhe, instrumente osiguranja). Mjera se primjenjuje na pravne i na fizičke osobe, zaposlene kod tih poduzetnika.

"Sve navedene mogućnosti odgode obveze plaćanja, restrukturiranja kreditne obveze ili odobravanja novih kredita za poduzetnike i fizičke osobe odnose se isključivo na namjensko financiranje održavanja kontinuiteta poslovanja klijenta i radnih mjesta te financiranje nepredviđenih troškova poslovanja nastalih zbog pandemije koronavirusa i trajat će do 31. ožujka 2021. godine", navodi se u priopćenju.

Korištenje likvidnosnih rezerva, zadržavanje dobiti iz 2019.

Mjere središnje banke vezane su i uz korištenje likvidnosnih rezervi, a HNB će bankama naložiti i zadržavanje prošlogodišnje neto dobiti, dok od njih očekuje i da se primjereno prilagode isplati bonusa, otpremnina i sl.

Budući da zahtjev za likvidnosnu pokrivenost služi za očuvanje kreditnih institucija u stresnim situacijama, u razdoblju do 30. lipnja 2021. kreditne institucije privremeno se mogu koristiti tim zaštitnim slojem likvidnosti, ističu iz HNB-a.

"Hrvatska narodna banka kreditnim će institucijama naložiti i mjere u vezi sa zadržavanjem neto dobiti ostvarene iz poslovanja u 2019., a dodatno se od kreditnih institucija očekuje da primjereno prilagode isplate varijabilnih primitaka (bonusi, otpremnine i sl.)", naglašavaju iz središnje banke.

S obzirom na visoku razinu kapitaliziranosti i likvidnosti kreditnih institucija u cjelini, ispunjenje supervizorskih očekivanja trebalo bi ublažiti negativan utjecaj pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj, ističu iz HNB-a, poručujući i da će nastaviti i svojim monetarnim mjerama omogućivati sigurnost i stabilnost poslovanja kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.