U povodu obilježavanja 26. godišnjice stradanja Vukovara analizirali smo gospodarsko stanje u tom gradu. Gospodarskom scenom Vukovara gospodari Pavao Vujnovac, najveći domaći trgovac plinom. Njegovo poslovno carstvo svake godine jača, ali problem je u tome što je riječ o biznisu koji zapošljava relativno mali broj ljudi. S druge strane spektra, dva najveća vukovarska poslodavca Borovo i Vupik, koji zbirno imaju oko 1100 radnika, u velikim su problemima. Borovo godinama pleše na rubu stečaja, dok je Vupik pod ogromnim dugovima kojima ga je opteretila bivša uprava Agrokora
Top 10 vukovarskih kompanija, prema podacima Fine, prošle godine zbirno je ostvarilo prihod od 4,7 milijardi kuna i dobit od 347 milijuna kuna.
Daleko najveći obol tim brojkama dala je tvrtka Prvo plinarsko društvo (PPD). Lani je ta kompanija, čiji je vlasnik 43-godišnji osječki ekonomist Pavao Vujnovac, sa samo desetak zaposlenih, imala prihod od 3,3 milijarde kuna, uz dobit od 180 milijuna kuna. Za usporedbu, proračun Vukovara iznosi oko 300 milijuna kuna.
<<Ovdje pročitajte sve o tome kako je Vujnovac izgradio svoje carstvo pročitajte ovdje>>
PPD posluje pod kapom krovne Vujnovčeve kompanije Energia Naturalis, također sa sjedištem u Vukovaru, koja u TOP 10 drži treće mjesto. U njoj je okupljeno desetak tvrtki koje se, osim distribucijom i trgovinom plinom, bave prodajom električne energije, željezničkim prijevozom, projektima energetske učinkovitosti i IT-om.
Vujnovac je vlasnik 25 posto dionica Luke Ploče u koju je do sada uložio 170 milijuna kuna za izgradnju terminala za naftne derivate. PPD ima svoje tvrtke kćeri u Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i Švicarskoj.
Prema visini prihoda, na drugoj poziciji je poljoprivredni kombinat Vupik koji posluje unutar posrnulog koncerna Agrokor.
Nakon Borova, u kojem radi oko 700 ljudi, Vupik je i po broju zaposlenih, s više od 400 radnika, druga vukovarska tvrtka.
Financijsko izvješće ispravljeno i revidirano od konzultantske kuće PwC, koju je angažirao Vladin povjerenik Ante Ramljak, otkrilo je da je Vupik lani imao rekordni gubitak veći od 50 milijuna kuna. Vukovarski kombinat od 2013. svaku godinu je završio s minusom.
Kao i ostale tvrtke koncerna, Vupik je opterećen ogromnim teretom sudužništva i jamstava, koji su veći od 19 milijardi kuna. Njegova sudbina u rukama je Agrokorovih vjerovnika. Najveća vrijednost u vlasništvu Vupika je koncesija nad državnim poljoprivrednim zemljištem. Vukovarska tvrtka obrađuje oko 6.500 hektara državnih parcela.
Nakon već spomenute Vujnovčeve Energie Naturalis, na četvrtoj poziciji je autokuća Autowill.
Autowill je prema visini prihoda – 195,2 milijuna kuna u 2016. - treći u Hrvatskoj među autokućama. Ispred njega su samo AutoZubak i Auto Hrvatska.
Prvi ovlašteni Opelov servis Stjepan i Marija Will otvorili su u Vukovaru 1970. Krajem 80-ih proglašeni su najboljim Opelovim servisom u bivšoj Jugoslaviji.
Danas Willovi imaju šest servisno-prodajnih poslovnica kojima pokrivaju Slavoniju, Zagreb i Istru. Tvrtka zapošljava više od 80 ljudi te je usprkos krizi na domaćem tržištu automobila, uspjela poslovati bez gubitaka. Od 2013. povećala je prihode za čak 70 posto.
Na petom mjestu vukovarskih top 10 je tvornica mineralnih goriva Adriatica Dunav. Prije sedam godina izgradila ju je talijanska kompanija Adriatica SpA, u što je uložila 18 milijuna eura.
Za svoju greenfield investiciju Talijani su odabrali Vukovar zbog njegova povoljnog geografskog položaja i razvijene infrastrukture, odnosno blizine autoceste, željeznice te Dunava i Luke Vukovar. Iako se najavljivalo da će u tvornici raditi 200 ljudi, trenutno ih je zaposleno oko 55.
Prošle godine Talijani su zabilježili pad prihoda od 23,5 posto u odnosu na 2015. te su ostvarili dobit od 829.300 kuna.
Inače, Vukovar je mogao dobiti još jednu tvornicu, i to pogon za proizvodnju bioetanola vrijedan čak 200 milijuna dolara, ali američko-irski investitor, kompanija Ethanol Europe Renewables, odustao je zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa. Vukovar je i njih bio privukao odličnim zemljopisnim položajem i dobrom prometnom povezanošću te dostupnošću potrebne sirovine – kukuruza.
Tvrtka Filir u vlasništvu Osječana Jurice Lovrinčevića i Marija Radića, drži šesto mjesto. Oni su zastupnici nekoliko poznatih svjetskih brendova u Hrvatskoj, poput Philipsa, Wilkinsona i Chupa Chupsa. Ujedno su vlasnici poznate robne marke grickalica Bobi, a 2014. preuzeli su je od Kraša. Filir je u 2016. imao 129,7 milijuna kuna prihoda, što je pratila zarada od 10 milijuna kuna.
Sedmu poziciju u top 10 drži nekadašnja perjanica Vukovara, obućarska industrija Borovo. Prije Domovinskog rata tvrtka je zapošljavala više od 20.000 ljudi, dok danas ima oko 700 radnika.
Unatoč izdašnoj pomoći države, Borovo je kronični gubitaš kojem u slučaju nepronalaska stateškog partnera prijeti stečaj. Lani je završilo godinu s minusom od 17,6 milijuna kuna.
Provedba predstečajne nagodbe nije uspjela jer tvrtka ne uspijeva samostalno servisirati svoje stare dugove.
Vlada je tijekom ljeta provela natječaj za iskazivanje interesa za sudjelovanje u postupku restrukturiranja vukovarskog proizvođača obuće, na koji su se navodno javila dva ponuđača. Za nastavaka privatizacije čeka se da Uprava zgotovi plan restrukturiranja.
Borovo je jedina tvrtka koja u Hrvatskoj nije prošla pretvorbu pa se još uvijek u njegovu posjedu nalaze brojne zgrade i gradske nekretnine poput dječjeg vrtića, nogometnog igrališta, kapelice i piste.
Sva nepotrebna imovina, stav je države, treba biti izdvojena, odnosno Borovo bi trebalo zadržati dvije proizvodne hale i trgovine. To podrazumijeva i značajnije smanjenje temeljnog kapitala za oko 50 milijuna kuna.
Na posljednjim trima mjestima smjestile su se tvrtke PPD – Opskrba poslovnih korisnika (tvrtka kćer PPD-a koja plinom opskrbljuje tvrtke), gradski Komunalac i lokalni trgovački lanac Velepromet Vukovar (najveći dioničar je država s 25 posto udjela, a direktor Zvonimir Ivanišević ima oko 12 posto dionica).