Dow Jones oslabio je 0,63 posto, na 33.536 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,89 posto, na 3.957 bodova, a Nasdaq indeks 1,12 posto, na 11.196 bodova.

Nakon snažnog rasta u posljednja dva dana prošloga tjedna, tržište se u ponedjeljak smirilo, a indeksi izgubili dio dobitaka.

Djelomice je to posljedica upozorenja guvernera Feda Christophera Wallera da je tržište pretjerano reagiralo na samo jedan podatak i da će trebati niz slabijih izvješća o inflaciji da bi središnja banka odmaknula nogu s kočnica.

„Tržišta bi se sada trebala koncentrirati na krajnju točku povećanja kamata, a ne na tempo svakog povećanja, a ta krajnja točka vjerojatno je još dosta udaljena”, poručio je Waller.

Prošloga je tjedna podatak o usporavanju inflacije u SAD-u u listopadu s rujanskih 8,2 na 7,7 posto na godišnjoj razini izazvao snažan rast cijena dionica na Wall Streetu i drugim najvećim svjetskim burzama.

No, euforija je splasnula jer se očekuje daljnje povećanje kamata središnjih banaka, premda sporijim tempom nego dosad.

„Ima smisla što se tržište odlučilo na stanku kako bi se razmislilo o Fedovim mogućim daljnjim potezima i vidjelo što će biti idući pokretač tržišta”, kaže Yung-Yu Ma, strateg u tvrtki BMO Wealth Management.

Nakon što je početkom studenoga Fed četvrtu sjednicu zaredom povećao ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova, analitičari očekuju usporavanje tempa povećanja kamata u prosincu na 0,50 postotnih bodova.

No, važnije je pitanje do koje će razine na kraju ciklusa zaoštravanja monetarne politike Fed povećati kamate – na 4,75 ili čak 5,00 posto?

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,92 posto, na 7.385 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,62 posto, na 14.313 bodova, a pariški CAC 0,22 posto, na 6.609 bodova.