Rekao je to Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma, na početku predavanja ‘STEM, je t'aime: Budućnost je već počela’, održanog pred mnogobrojnom publikom posljednjeg dana 10. Weekend Media Festivala u Rovinju.

Na zanimljivom predavanju o spremnosti hrvatskog obrazovanja za STEM područje (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) razgovarao je s Nenadom Bakićem, savjetnikom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za digitalnu transformaciju i STEM, Borisom Jokićem, znanstvenikom s Instituta za društvena istraživanja, poduzetnikom Matom Rimcem te Markom Matijevićem, glavnim urednikom portala srednja.hr.

Do zajedničkog zaključka svi sugovornici došli su na samom početku: Hrvatska u osnovi ima dobru infrastrukturu, dovoljno školske satnice za stvaranje stručnjaka na području STEM-a, no koje korake je potrebno poduzeti da se taj broj poveća te da se isti ti stručnjaci zadrže u državi, ali i privuku oni izvana?

'Imamo dosta STEM-a i satnice u školama, ali je upitna kvaliteta nastave. Trebalo bi više ulagati i u profesore koji su spremni napraviti iskorak. Problem je to što ne znamo što je kvaliteta i što je točno taj iskorak', komentirao je Matijević te napomenuo da se na njegovu portalu pretraživanje pojma STEM udvostručilo u zadnje dvije godine.

Mladi ljudi očito su zainteresirani razvijati se u ovim područjima, no ako to ne dobiju u školi, tvrdi Rimac, često se okreću internetu te pronalaze alternativnu edukaciju. Upravo tamo negdje 'vani' i on je našao najveći broj stručnjaka s kojima razvija električne automobile.

'Malo smo područje unutar ove industrije, no ako mi trebamo toliko radnika, možete zamisliti koliki je potencijal. Upravo zbog toga sa Sveučilištem u Osijeku počeli smo stvarati kurikulum za katedru automoto', otkriva Rimac.

Zasad svoje djelatnike dovodi čak iz Indije i s njima u Samoboru, u tvornici, razvija biznis. No najveća prepreka u tome, kaže, državna su davanja zbog kojih brojni inženjeri napuštaju državu ne bi li primjerice u Rumunjskoj dobili onoliko koliko objektivno zarađuju.

'Gotov STEM-ovac zarađuje puno i brzo napreduje te prelazi zaradu od oko 60.000 kuna. Na takvu zaradu porez na dohodak je jako veliki te STEM-ovci ostaju bez gotovo pola zarade. Zato odlaze tamo gdje im se to ne događa', napomenuo je Drilo.

Ne bi li se to spriječilo, tvrdi on, država mora pomoći, no i cijelo društvo mora imati jasnu sliku o tome što želi živjeti i postati 2020. i 2030. godine.

'Naša ekonomija raste za oko tri posto, no druge ekonomije između pet i šest posto. Ta razlika nastaje upravo zbog tehnološkog razvoja. Znači, dobri smo, ali nismo najbolji. STEM je velika prilika, pokazali smo da imamo dobre stručnjake koji vani ostvaruju izvrsne rezultate. No trebamo više uložiti u digitalnu kompetenciju cjelokupnog stanovništva u Hrvatskoj', kazao je Drilo.

Kao i ostali sugovornici, on smatra da se treba ulagati više u edukaciju mladih, no ne zaboravlja ni starije od 50 i 60 godina, one koji predstavljaju oko 35 posto internetskih korisnika.

Jokić smatra da u školama treba biti više prakse te da je najveći hrvatski problem zapravo pitanje što treba promijeniti i što se uči, ali i kako, za što Hrvatska, po njemu, možda još uvijek nema strpljenja.

Bakić je podsjetio na nadolazeće projekte u hrvatskim školama kroz koje će svi učenici šestih razreda možda već u studenom besplatno dobiti mikroračunala što će ih moći koristiti i izvan nastave. Preduvjet za to je da se njihove škole prijave za sudjelovanje u projektu PROMikro, čiji je cilj uvođenje digitalne pismenosti u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti uporabom mikroračunala, a predviđa i edukaciju učitelja.

Upravo takvi projekti, smatra Rimac, preduvjet su za budućnost u kojoj će, tvrdi on, 'zavladati' umjetna inteligencija što će govoriti mnoštvo jezika i rješavati sve probleme za ljude. Posao će u budućnosti, prognozira mladi poduzetnik, obavljati samo oni koji to uistinu žele. Ostali će se, tvrdi, baviti umjetnošću…

Ovakva prognoza nekoga će razveseliti, nekoga sablazniti, no tehnologija je tu, pred vratima, složili su se predavači i poručili da je 'treba prigrliti'.

'Ne smijemo se bojati tehnologije, roboti nikad neće zamijeniti ljude niti će ijedan algoritam zamijeniti ono humano u čovjeku', zaključio je Jokić prije nego je riječ prepustio robotu Pepper koji je zahvalio sugovornicima i pozvao posjetitelje na novo izdanje festivala u Rovinju sljedeće godine.  

Inteligentni humanoidni robot Pepper pozdravio je posjetitelje na panel diskusiji, pojasnio ulogu i važnost STEM-a te predstavio sudionike. Partneri FER, prof. dr.sc. Zdenko Kovačić i njegov tim sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo te tvrtke BOKA omogućili su pretočiti HT-ovu ideju u stvarnost.