Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Žamboki kazao je da se Hrvatska u energetskoj obnovi više neće oslanjati na nacionalna sredstva i najavio je da će do kraja godine biti raspisani natječaji za energetsku obnovu višestambenih zgrada, potom zgrada javnog sektora, ali i energetsku obnovu obiteljskih kuća, za što će se koristiti sredstva iz EU fondova.

Na raspolaganju iz tih fondova je 311 milijuna eura, a kad tome pridodamo sredstva korisnika dolazimo do ukupnog potencijala od preko četiri milijarde kuna investicija, kazao je Žamboki.

Istaknuo je da je građevinski sektor odavno prepoznao potencijal energetske obnove zgrada te da postoji puno građevinskih tvrtki koje su se etablirale u tom području.

Po njegovoj ocjeni, Hrvatska može bit zadovoljna razvojem održive gradnje i energetske učinkovitosti, jer je u svoje zakone uvela sve EU-ove smjernice i prihvatila dobru europsku praksu za ta područja. Dodao je međutim kako u Hrvatskoj još uvijek ima puno zgrada kojima treba temeljita obnova.

Predsjednica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Petra Škevin kaže kako je Hrvatska po razini razvijenosti zelene gradnje u odnosu na ostale države Europske unije otprilike na istom mjestu na kojem je po ekonomskom statusu.

Naglasila je kako se u hrvatskoj tradicijskoj arhitekturi, odnosno tradicijskoj gradnji stoljećima koriste neki principi zelene gradnje, kao što je pravilna orijentacija zgrada u odnosu na osunčanje, koristi se kišnica i slično.

'Izazov je tome pridodati nove tehnologije, u čemu bi hrvatsko gospodarstvo moglo imati veliku ulogu', rekla je.

Da hrvatsko gospodarstvo ima veliku priliku u principima zelene gradnje smatra i Domagoj Šarić iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore. Po njegovim riječima, u zelenu i održivu gradnju država se može uključiti osmišljavanjem niza pametnih rješenja kojima će se smanjiti iscrpljivanje resursa.