Ruska kompanija Kaspersky Lab, koja pruža usluge zaštite računala i računalnih mreža od virusa i drugih digitalnih prijetnji, planira dio svoje infrastrukture prebaciti u Švicarsku, javila je ovih dana agencija Reuters, bazirajući tvrdnju na uvidu u korporativne dokumente. Odluka o selidbi tumači se kao odgovor kompanije na optužbe o suradnji s ruskim vlastima i tajnim službama, zbog čega su Sjedinjene Američke Države (SAD) lani naredile državnim institucijama da prestanu koristiti proizvode Kasperskog.

SAD nije jedina država koja je optužila Kaspersky da špijunira u korist ruskih vlasti, nego su to učinile i Velika Britanija i Litva, a prema izjavama osoba upoznatih s planovima kompanije, optužbe SAD-a bile su samo okidač, ali ne i jedini razlog odluke o selidbi. Kaspersky Lab je u službenoj izjavi najavio da, 'sukladno obećanjima iz inicijative o globalnoj transparentnosti', finaliziraju planove o otvaranju prvog centra transparentnosti ove godine, 'koji će biti smješten u Europi'.

Kaspersky Lab osnovan je 1997. godine i poslovno središte same tvrtke je u Moskvi iako je krovno holding društvo registrirano u Velikoj Britaniji. Kompaniju je osnovao računalni stručnjak Jevgenij Kasperski koji je 1987. godine diplomirao matematičko inženjerstvo i računalne tehnologije na Tehničkom fakultetu više škole KGB-a te je do 1991. radio za sovjetsku vojsku.

Računalnom zaštitom Kasperski se počeo baviti još 1989. godine, kad je napisao program što je očistio virus kojim je bilo zaraženo njegovo računalo. Nastavio je razvijati taj softver te prvi ozbiljniji i komercijalni proizvod uz pomoć suradnika objavio je 1992. godine. Ključni trenutak za poslovnu budućnost stigao je 1994. godine, kad je Sveučilište Hamburg u neovisnoj analizi i usporedbi raznih protuvirusnih programa njegov softver proglasilo najboljim.

Od tada pa sve do danas kompanija se uz desetak konkurenata uglavnom održava u samom vrhu proizvođača popularnih proizvoda i pružatelja usluga za zaštitu računala i računalnih mreža od virusa i drugog zloćudnog softvera. Prema podacima tvrtke, lani je ostvarila prihode tek nešto manje od 700 milijuna dolara, osam posto više nego u 2016.

Njihove proizvode koristi 400 milijuna ljudi i 270 tisuća kompanija i institucija diljem svijeta, a sama tvrtka zapošljava nešto manje od 4000 ljudi u tridesetak država. Kaspersky Lab je i jedan od sponzora Ferrarijeva tima u natjecanju Formula 1, službeni je partner europske mreže za policijsku suradnju Europol, a iz kompanije kažu da drže i gotovo sedamstotinjak patenata u Rusiji, Europskoj uniji, SAD-u i Kini.

Priroda posla i vrlo visoka stručnost tvrtki koje se bave zaštitom računala čini ih vrlo interesantnim raznim državnim tajnim službama koje radi vlastitih interesa pokušavaju bilo tajno pristupati određenim računalima i mrežama, bilo ih sabotirati. U takvom spletu odnosa kompanije koje se bave zaštitom računala mogu tajnim službama biti svjesni ili nesvjesni suradnici, ili protivnici, u čemu jedinu istinsku kontrolu svih tih odnosa najčešće provode rijetka nezavisna sveučilišta i slične institucije, razne inicijative i udruge te aktivistički pojedinci.

Kaspersky Lab se u posljednjih desetak godina nekoliko puta našao u središtu pažnje javnosti i medija, a najčešće je to bilo u slučajevima kad su otkrivali viruse i slične zloćudne ili špijunske programe za koje se smatra da su nastali pod okriljem američkih, britanskih, izraelskih, ruskih i kineskih tajnih službi. Neki od tih programa koristili su se tek za špijunažu, a drugi za sabotiranje, primjerice iranskog nuklearnog programa, ili za uništavanje podataka na računalima. Kompanija je 2015. čak objavila da su njena vlastita računala bila zaražena programima povezanim s ruskim tajnim službama.

Jedan od posljednjih takvih uspjeha obznanjen je početkom ožujka, kad je Kaspersky Lab objavio da je razotkrio zloćudni softver prozvan Slingshot (hrv. praćka), za koji se u konačnici ispostavilo da je bio proizvod američke vojske kojim su pratili komunikaciju terorista na Bliskom istoku.

Kaspersky se već godinama nalazi pod sumnjom da tajno surađuje s ruskim vlastima i vojskom. Iako nezavisni računalni stručnjaci dosad nisu otkrili nikakve dokaze za takvu povezanost, informacije o razini do koje pristup elektroničkoj komunikaciji imaju razne američke agencije, a koje su postale javne nakon što ih je prije nekoliko godina otkrio Edward Snowden, uvijek ostavljaju dovoljno prostora sumnji da slična situacija postoji i drugdje, pa tako i u Rusiji.

Agencija Bloomberg je još 2015. godine objavila priču u kojoj tvrdi da su u Kaspersky Labu od 2012. u tijeku promjene zbog kojih je određeni dio zaposlenih napustio kompaniju, a na njihova mjesta su dolazili ljudi s nešto bližim vezama s ruskim vlastima i tajnim službama. Tvrdnje su dodatno na snazi dobivale zbog činjenice da je sam Jevgenij Kasperski, koji od 2007. godine vrši funkciju glavnog izvršnog direktora kompanije, školovan u institucijama sovjetske vojske i neko vrijeme radio je za nju.

Kaspersky Lab je tada demantirao pisanje Bloomberga, prozvavši ga senzacionalističkim, no pojedini slučajevi u kojima se ispostavilo da su ruski obavještajci zloupotrijebili slabosti samog softvera što ga proizvodi i prodaje tvrtka, kao i sumnje u postojanje veza između kompanije i ruskih vlasti, dodatno su stavili pod upitnik Kaspersky Lab. Američke vlasti su zbog toga krajem prošle godine zabranile tamošnjim državnim službama korištenje proizvoda Kasperskog, a britanske su svojima preporučile da ne koriste takve proizvode ruskog porijekla 'iako ne postoje čvrsti razlozi da se ta preporuka proširi i na sve građane'.

Kompanija je kao odgovor na takav razvoj situacije i na optužbe odlučila otvoriti nekoliko centara transparentnosti u Aziji, Europi i SAD-u, od kojih bi prvi, kako je najavljeno, trebao zaživjeti u Švicarskoj. Izgradnja bi trebala početi ove godine, a završetak i početak funkcioniranja očekuje se 2020. godine. Švicarski centar trebao bi analizirati sumnjive datoteke pronađene na računalima klijenata iz SAD-a i EU-a, stoji u dokumentima tvrtke, a sam proces će biti i pod kontrolom nezavisne treće strane.

Potez bi trebao odagnati sumnje što su nastale zbog ruskih zakona koji tamošnjim tajnim službama omogućuju nadzor nad prijenosom podataka u Rusiji i obvezuju kompanije na suradnju s državom u takvim slučajevima, piše Reuters.

U moskovskoj kompaniji tvrde da njihova odluka nije neki marketinški trik, nego da se dio poslovnog procesa stvarno seli u Švicarsku, od koje zasad imaju 'čvrstu podršku'. Osobe iz tvrtke izjavljuju da je osnivač Jevgenij Kasperski uzrujan jer bi novac koji će se utrošiti za selidbu radije 'iskoristio za druge svrhe, no svjestan je toga da je ovaj potez nužan'.