Ministrica turizma Nikolina Brnjac demantirala je informacije da turistička sezona ne ide u dobrom smjeru, kaže da su hotelijeri zadovoljni popunjenošću i da su dobre najave za srpanj i kolovoz. Otkud onda žalbe o bukingu i podbačaju za lipanj? Može li velik rast cijena ugroziti sezonu? Gost Novog dana na N1 bio je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić
Uoči sezone iz Vlade su najavili da će ova turistička sezona biti najbolja i najuspješnija. Jurčić očekuje da će po dolascima i noćenjima biti na razini 2019.
'Neće biti puno veća, po meni možda plus/minus dva posto u odnosu na 2019. Turistički rezultat određuje struktura turističke ponude, turistički proizvod. Imamo proizvod koji je masovno u kućnoj radinosti – sobe, kampovi – i imamo takve turiste, a s takvim turistima ne možemo prijeći jednu granicu prihoda, potrošnja je po turistu. Ti turisti sada su srednji nivo, čak ne ni viši srednji, i time je s jedne strane određena potrošnja', rekao je Jurčić za N1.
vezane vijesti
'S druge strane, svi su najavljivali dobru sezonu, u koroni su izgubili prihode, prošle godine ih nisu nadoknadili i sad su svi očekivali dobru sezonu, a za to im trebaju zaposlenici. Da bi privukli zaposlenike, moraju dati visoke plaće i onda moraju dići cijene. U današnje doba tehnologija cijene, osjećaj i iskustvo turista munjevito se, brzinom svjetlosti, šire internetom, pa se kaže je li Hrvatska skupa ili nije', dodao je.
Analize rade i konzultanti i Vlada i Institut za turizam, ali Jurčić smatra da je to 'na nivou studentskog rada, tek toliko da se radi'.
'Ne koriste se informacije da se vodi konstruktivna turistička politika. Vlada je išla linijom manjeg otpora u konceptu, dala je mali porez za kućni smještaj s jedne strane, a s druge pričamo kako dići složenost i kvalitetu turističkog proizvoda, a to su zdravstveni, sportski, kongresni turizam. Njih ne možete razvijati kada je kućni smještaj preko 50-60 posto, a hoteli su 20 posto', kaže Jurčić.
Na pitanje postaje li hrvatski turizam preskup, Jurčić je odgovorio: 'Za proizvod koji daje, ako cijene idu gore, on je za to društvo preskup. Potražnju za turizmom određuje dohodak turista. On gleda cijenu i prema dohotku određuje destinaciju. Zapadna Europa, njihov srednji ili viši dohodak, to je za njih Hrvatska. Zato što su se navikli na takav proizvod. Kada bi Hrvatska digla kvalitetu proizvoda, za nekoliko godina, pet-šest, mogla bi privući dohodovnije turiste. Pitanje je što netko dobiva, ne samo na stolu, nego i u okolišu. Možete imati hotel s 10 zvjezdica, ali ako je okoliš jedna zvjezdica, gost neće doći i to je problem koji ima Hrvatska. Radi se strategija, no prema izjavama koje čujem, nema pomaka, ide se spontano, linijom manjeg otpora. Ne vidim iskorake. Turistima koji dolaze, sad kad je kuglica sladoleda dva i pol eura ili tri eura, to je njima preskupo.'
