Marić je naglasio da je riječ o glavnici, a na to još idu kamate i drugi troškovi. To su velike sume, koje su porezni obveznici morali platiti iz državnog proračuna, istaknuo je, dodavši da je dobra stvar da se uspjelo javne financije dovesti na takvu razinu da mogu adekvatno podnijeti taj jednokratni, veliki šok.

"Ispred nas je još oko 400 do 500 milijuna kuna, koji se tiču ostalih jamstava, osim jaružala za koji će biti potrebno još oko 950 milijuna do milijardu kuna. U međuvremenu smo dobili i protestirana jamstva za neke druge brodove te očekujemo da ćemo u tjednima koji slijede morati ispuniti i te obveze," rekao je Marić na marginama znanstveno-stručne konferencije Hrvatskog novčanog tržišta.

S obzirom na visoku dovršenost jaružala i izloženost proračuna, Marić kaže da treba razmotriti kako osigurati završetak tog broda, odnosno otkazivanje jamstava, kako bi učinak na državni proračun bio manji.

Da nije došlo do protestiranja tih jamstava, za koje je lani iz proračuna plaćeno 2,5 milijarde kuna, proračunski suficit za 2018. bio bi veći od 3 milijarde kuna, a ovako je bio 758 milijuna kuna, kazao je Marić, dodavši da je dobro da su sva ta jamstva već uključena u javni dug.

Na pitanje hoće li nove tisuće nezaposlenih brodograditelja utjecati na proračun, Marić je rekao da je to već "nažalost uračunato". Napomenuvši da je svako radno mjesto važno te da je i državi u interesu da je zaposlenost što veća, smatra i da je potrebno je analizirati širi kontekst, odnosno koliki je značaj i učinak Uljanik grupe i cjelokupne brodogradnje u proizvodnji, izvozu i dr. Naglasio je pritom da je u brodograđevnu industriju tijekom godina uloženo više od 35 milijarda kuna, a ipak je došlo je do ovakve situacije.

Odgovarajući na pitanje o uvođenju eura, ministar Marić je rekao da je važno da se raspravlja o negativnim i pozitivnim učincima eura.

"Da nismo sredili javne financije, ta tema bi sada bila bespredmetna, jer ne bi imalo smisla ni pokretati je u situaciji da je javni dug rastući i da smo u proceduri prekomjernog manjka. S obzirom na okolnosti, pristup se promijenio, pa oni koji imaju namjeru uvesti euro, nisu pozvani nego na neki način kucaju na vrata. Namjera nam je u idućim mjesecima pristupiti institucijama i s formalnim pismom te izraziti želju u tom smislu", rekao je ministar.

Na pitanje kako to da su makroekonomski pokazatelji sve bolji, a ljudi odlaze iz Hrvatske, Marić je rekao da Hrvatska bilježi stope rasta od oko 2,5 posto na puno zdravijim osnovama nego u predsrecesijsko vrijeme, ali i da je potencijalni rast niži od te stope. Naveo je i da je industrijska proizvodnja lani zabilježila pad, dok su i trgovina na malo, građevinarstvo i turizam rasli.

"Imamo pozitivan doprinos domaće potražnje, investicija i izvoza, ali i dalje visoku ovisnost o uvozu. Fokus se sada stavlja na mjere strukturne politike i naša zadaća je da pojedini sustavi budu uspješniji. Demografija je prioritet, jer ovisi i utječe na gospodarski rast, a fokus nam treba biti upravo na radnim mjestima, plaćama i gospodarstvu", rekao je Marić. Naveo je i da je skloniji tome da se prostor koji se pronađe u proračunu usmjeri radije na smanjivanje poreza nego na povećanje potrošnje.

Na pitanje o zaduživanju države, Marić je kazao da su ove godine dva dospijeća, oba krajem godine - međunarodna obveznica od 1,5 milijarde dolara, a onda domaća od milijardu eura. "Najprije ćemo ići s međunarodnim refinanciranjem, točan vremenski okvir još ćemo vidjeti te ćemo učiniti sve da ponovo budemo uspješni i ostvarimo uštede na kamatama," kazao je.