Prema podacima Hrvatske narodne banke ukupni krediti stanovništvu krajem rujna porasli su za 7,2 milijarde kuna ili 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 0,3 milijarde kuna ili 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec te iznose 148,3 milijarde kuna.

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu, s iznosom od 74,1 milijarde kuna, na kraju rujna iznosio je 50 posto.

Analitičari RBA navode da su najveći generator rasta ukupnih kredita bili stambeni krediti s rastom od 9,7 posto na godišnjoj (+6,5 mlrd. kuna) i 0,8 posto na mjesečnoj razini (+0,6 mlrd. kuna). Krajem rujna stambeni krediti iznosili su 73,3 milijarde kuna. U odnosu na kraj 2021., stambeni krediti ostvarili su rast od 8,1 posto ili 5,5 milijardi kuna, a u promatranom mjesecu činili su 49,4 posto ukupnih plasmana stanovništvu.

S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti, koji s iznosom od 54,2 milijarde kuna čine 36,6 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, ostvarili su skroman rast od 1,9 posto na godišnjoj razini (ili milijardu kuna), ali i pad od 0,5 posto (ili 0,3 mlrd. kuna) u odnosu na kolovoz. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine, a krajem srpnja ove godine zaustavljeno je kontinuirano ubrzanje dinamike rasta.

Na godišnjoj razini krediti po kreditnim karticama s iznosom od 3 milijarde kuna nastavljaju trend pada, koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na rujan 2021. za 8,5 posto. U odnosu na kolovoz, ostvaren je rast od 9,7 posto ili 267 milijuna kuna.

Istovremeno su prekoračenja po transakcijskim računima (6,5 mlrd. kuna), nakon kontinuiranog pada posljednjih godina, počela od travnja ove godine ponovno ostvarivati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini. Stoga su krajem rujna bila veća za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.