Za sve koji razmišljaju o novom početku i pritom žele iskoristiti zakonske mogućnosti, donosimo kratki vodič kroz osobni bankrot

Osobni bankrot ili, prema našem zakonu, 'stečaj potrošača', zapravo je postupak kojim se prezaduženim građanima, uz stručno posredovanje, omogućuje svođenje dugova na razumnu mjeru, a vjerovnicima naplata barem dijela potraživanja.

Time se izbjegavaju dugotrajni postupci ovrha i sudskih parničenja, a osobama koje su vlastitom nesmotrenošću zapale u financijske probleme omogućuje se novi početak.

Tko i kada može proglasiti osobni bankrot?

Bankrot može pokrenuti svaka fizička osoba u svojstvu potrošača, ali i fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (obrtnici, slobodna zanimanja), uz uvjet da nema više do 20 vjerovnika te da joj obveze ne prelaze iznos od 100.000 kuna.

Preduvjet za otvaranje stečajnog postupka je nesposobnost za plaćanje, a ona nastupa kada osoba najmanje 90 dana uzastopno ne može podmiriti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30.000 kuna.

Kako pokrenuti postupak?

Postupak može pokrenuti potrošač ili svaki njegov vjerovnik uz izričiti pristanak potrošača, predajom zahtjeva u poslovnici Fine na propisanom obrascu

Uz zahtjev se prilaže popis imovine i obveza te dokaz o postojanju stečajnog razloga. Također, potrošač treba dostaviti i plan ispunjenja obveza koji sadrži iznos obveza, postotak umanjenja obveza, iznos za isplatu, rokove isplata te način ispunjenja obveza prema svakom vjerovniku. Za sastavljanje plana ispunjenja obveza možete zatražiti stručnu pomoć posrednika u savjetovalištu (Fina).

Uz dokumentaciju treba uplatiti 300 kuna, koliko stoji predujam za postupak, no može se zatražiti i oslobađanje od te obveze kroz korištenje instituta besplatne pravne pomoći.

Sastanak u savjetovalištu saziva se najranije 30 dana od dana objave poziva za sudjelovanje. S obzirom na to da se poziv ne dostavlja osobno vjerovnicima, preporučuje se da potrošač obavijesti svoje vjerovnike kako bi bio siguran da će oni doći na sastanak. Na sastanku vjerovnici glasaju o predloženom planu ispunjenja obveza.

Ako svi vjerovnici prisutni na sastanku pristanu na predloženi plan, sklapa se izvansudski sporazum koji ima učinak izvansudske nagodbe i predstavlja ovršnu ispravu. 

Ako jedan ili više vjerovnika ne prihvati plan, savjetovalište izdaje potvrdu da izvansudski postupak nije uspio i upućuje potrošača na sudski postupak.

Drugi korak – sudski postupak

Sudski postupak pokreće se na prijedlog potrošača u roku od tri mjeseca od dana izdavanja potvrde da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio, pred nadležnim općinskim sudom na čijem području potrošač ima prebivalište.

Uz prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošač prilaže potvrdu o neuspjelom pokušaju izvansudske nagodbe, popis imovine i obveza te plan ispunjenja obveza

Predujam za troškove postupka stečaja potrošač plaća u paušalnom iznosu koji odredi sud (ne može biti manje od 1000 kuna), dok svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka. Kao i kod izvansudske nagodbe, potrošač se može osloboditi plaćanja troškova.

Na pripremnom ročištu razmatra se plan ispunjenja obveza, a ako se prisutni vjerovnici usuglase i prihvate plan postupak se obustavlja. Prihvaćeni plan ima učinak sudske nagodbe prema svim vjerovnicima.

Ako plan ispunjenja ne bude prihvaćen sud imenuje povjerenika osobnog stečaja i, ovisno o imovini dužnika, zaključuje ili nastavlja postupak.

Što ako dužnik nema imovine?

Ako dužnik nema opipljivu imovinu koja se može unovčiti, sud donosi odluku o istovremenom otvaranju i zaključenju stečaja te zadužuje povjerenika da u roku od pet godina upravlja financijama dužnika. U razdoblju tzv. provjere ponašanja osoba u stečaju dužna je sudu i povjereniku davati obavijesti o svom poslu ili svojim nastojanjima da nađe posao, predati povjereniku imovinu koju stekne nasljeđivanjem te bez odgode prijaviti povjereniku svaku promjenu mjesta stanovanja ili mjesta zaposlenja.

U slučaju kada dužnik posjeduje imovinu sud nalaže povjereniku da unovči imovinu u korist vjerovnika te određuje razdoblje provjere ponašanja, koje u ovom slučaju može biti i kraće od pet godina, ali ne kraće od godine dana.

U stečajnu masu ulazi cjelokupna imovinu potrošača koju je stekao do zaključenja stečajnoga postupka kao i imovina koju stekne u razdoblju provjere ponašanja.

Sud na prijedlog dužnika može odučiti da se nekretnina potrebna za stanovanje izuzme iz prodaje ako utvrdi da dužnik nema na raspolaganju drugi smještaj niti ga je u mogućnosti osigurati.

Zaštita traje do okončanja razdoblja provjere ponašanja, a nakon toga sud ocjenjuje svrhovitost prodaje nekretnine, vodeći računa o opsegu namirenja svih vjerovnika.

Kada se dužnik oslobađa od preostalih obveza?

Nakon isteka razdoblja provjere sud može osloboditi dužnika od preostalih obveza, ali samo ako je savjesno ispunjavao svoje dužnosti. Tako, primjerice, sud može uskratiti oslobođenje od obveza ako je dao netočne ili nepotpune podatke o svojim imovinskim prilikama ili ako je povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje s povjerenikom.

Oslobođenje od preostalih obveza odnosi se na sve vjerovnike, uključujući i one koji nisu prijavili potraživanje u postupku stečaja potrošača.

Dakle, zakon vam omogućuje novi početak, ali prije toga trebate se odreći imovine i svojim ponašanjem dokazati da ste ga zaslužili.