Prosječna plaća u Zagrebu znatno odskače od prosjeka Hrvatske zbog visoke koncentracije dobro plaćenih poslova u državnim službama i velikim međunarodnim kompanijama. No uz visoke plaće idu i viši troškovi života u metropoli, što se prelama na leđima zaposlenih sa slabije plaćenim zanimanjima.

U većini ostalih županija prosječne plaće kreću se između šest i sedam tisuća kuna. Pritom su nešto više u zagrebačkom prstenu i primorskoj Hrvatskoj dok su pri dnu u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj.

Zanimljivo je to da su u nekim slabije razvijenim županijama prosječne plaće više nego u onim visokorazvijenim. Tako je, primjerice, u Istri, koja je po razvijenosti uz bok Gradu Zagrebu, prosječna plaća 6656 kuna dok u znatno slabije razvijenoj Karlovačkoj županiji iznosi 6838 kuna.

Naglo zaostajanje bilježi Dubrovačko-neretvanska županija, još 2017. po prosječnim plaćama odmah iza Zagreba, a sada je na samom dnu, uz Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju.

U odnosu na prošlu godinu plaće su rasle u svim županijama osim Dubrovačko-neretvanske, u kojoj su pale za 1,5 posto. Najveći porast bio je u Zagrebu, za 5,3 posto, a najmanji u Virovitičko-podravskoj županiji, za tri posto.

Najveći pozitivan pomak posljednjih godina postigla je Krapinsko-zagorska županija - 2017. bila je pri dnu ljestvice, a sada je u gornjem dijelu. Brži rast prosječnih plaća od prosjeka bilježe i Međimurska te Varaždinska županija.

Na aktualnim lokalnim izborima županije s nižim prosječnim plaćama uglavnom je osvojio HDZ, koji vlada ili dijeli vlast i u nekoliko dobrostojećih županija (Karlovačka, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka). Metropolu s najvišim prosječnim plaćama čvrsto drži platforma Možemo!, a SDP vlada u dvije županije iz gornjeg doma (Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska).

Državni zavod za statistiku objavio je i podatke o zaposlenosti po županijama. U ožujku 2021. najviše ukupno zaposlenih bilo je u Gradu Zagrebu, gotovo 340 tisuća, što čini 22,4 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Najmanje zaposlenih bilo je u Ličko-senjskoj županiji, 15.154 (jedan posto od ukupnog broja zaposlenih).

U odnosu na ožujak 2020. broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je samo u Vukovarskoj-srijemskoj županiji, za 0,8 posto. U ostalim županijama evidentiran je pad zaposlenih, a najveći je u Istarskoj županiji, 3,9 posto.

Virovitičko-podravska županija, uz najniže prosječne plaće, ima najvišu stopu registrirane nezaposlenosti. Ona je u ožujku iznosila 16,6 posto, dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Najniža nezaposlenost u isto vrijeme bila je u Varaždinskoj županiji, svega 3,8 posto.