Prema podacima revizije, Zagreb je od upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima, stanovima i zemljištem vrijednima 11 milijardi kuna u 2014. zaradio 78,2 milijuna kuna što je tek jedan posto ukupnih gradskih prihoda.

Najveći dio prihoda, oko 38 milijuna kuna, ostvaren je od zakupa poslovnih prostora, a zanimljivo je da se taj prihod iz godine u godinu smanjuje, premda se broj poslovnih prostora povećava. U 2012. grad je od 3.371 poslovnih prostora zaradio 71,4 milijuna kuna, a 2014. je od 4.170 prostora uprihodio tek 38 milijuna kuna. Za drastičan pad prihoda krivo je sniženje zakupnina zbog krize, ali i slaba iskorištenost gradskog nekretninskog fonda.

Trećina se poslovnih prostora ne koristi

Revizija je ustanovila da je gotovo trećina gradskih poslovnih prostora izvan uporabe. Najveći dio (848 nekretnina) odnosi se na prostore u stambenom naselju Sopnica - Jelkovec u Sesvetama. To je naselje Milan Bandić izgradio 2008. s ciljem ponude jeftinih stanova, ali i nakon osam godina u naselju zjapi prazno 848 poslovnih prostora i 386 stanova. Preostali poslovni prostori izvan uporabe odnose se na vlažne i devastirane prostore u podrumima zgrada ili u dvorištima, za čije je privođenje namjeni potrebno uložiti značajna financijska sredstva.

Oko 10 posto, točnije 412 poslovnih prostora bespravno se koristi, a Grad ne poduzima potrebne mjere za naplatu potraživanja i deložaciju korisnika. Među neplatišama su i pojedine političke stranke i udruge koje koriste gradske prostore po povlaštenim najamninama.

Revizija upozorava i da su 62 poslovna prostora dodijeljena udrugama i strankama bez plaćanja naknade premda je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe zabranjeno besplatno davanje na korištenje poslovnih prostora političkim strankama.

Grad zarađuje samo 250 kuna po stanu mjesečno

Kada je riječ o stanovima u gradskom vlasništvu, situacija je još gora. Zagreb raspolaže sa 7.504 stana od kojih ostvaruje godišnji prihod od 22,5 milijuna kuna (250 kuna mjesečno po stanu). Razlog za tako niske prihode je to što je manje od polovice stanova iznajmljeno po tržišnim uvjetima.

U 1.366 stana zaštićeni su najmoprimci, 1.811 stanova izvan je uporabe, a 1.294 stana bespravno se koriste. Posebno je zanimljiva kategorija bespravnih korisnika, među kojima su stanari koji su nasilno ušli u stanove, stanari kojima je istekao ugovor o najmu, a nisu podnijeli zahtjev za produljenje, trgovačka društva koja bespravno koriste gradske stanove i sl.

Zanimljivo je da je Grad bespravnim korisnicima, umjesto da ih iseli, izašao u susret i omogućio da legaliziraju svoj status sklapanjem ugovora o najmu na vrijeme do pet godina, a najavljuje se i mogućnost povlaštenog otkupa stanova za posebne kategorije. Međutim, od studenoga 2012. kada je donesena odluka, legalizaciju su provela tek 264 stanara.

U gradskom stambenom fondu našla su se i 72 stana koja koriste državni i lokalni dužnosnici po povlaštenoj najamnini od 5,4 kune za kvadratni metar. Neki od njih stanove koriste i godinama nakon što im je istekao dužnosnički mandat. Praksa je ta da gradske službe takvim najmoprimcima poziv za predaju stana upućuju nekoliko godina nakon isteka ugovorenog roka.

Nered u evidenciji nekretnina

Revizija je utvrdila i značajne propuste u vođenju evidencije nekretnina. Tako, između ostaloga, gradske vlasti nisu uspostavile analitičku knjigovodstvenu evidenciju nekretnina što znači da nekretnine nisu evidentirane prema vrsti, količini (površini) i vrijednosti te drugim potrebnim podacima. Također, godišnji popis imovine i obveza nije napravljen u cijelosti, a velik dio imovine koja je odavno u uporabi evidentirana je u okviru nefinancijske imovine u pripremi.

Na temelju prikupljenih podataka, Državni ured za reviziju ocijenio je da je upravljanje i raspolaganje nekretninama Grada Zagreba djelomično učinkovito te je gradskih vlastima uputio niz preporuka za povećanje učinkovitosti u upravljanju i raspolaganju nekretninama.