Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u petak je komentirala inflaciju i njezine učinke, kao i što poduzima HNB da bi se udar na građane što više ublažio
'Opet se suočavamo s porastom cijena koji je umjeren. Prošli mjesec smo imali rast cijena 6,2 posto. Građani imaju osjećaj da su porasle i više', rekla je Sandra Švaljek.
Zamjenica guvernera HNB-a je kazala da još nemaju podatke za travanj, ali da je moguć dodatni rast od jedan posto zbog rasta cijena plina. HNB ima za cilj očuvanje stabilnosti cijena i tome su posvećeni, ali moraju voditi računa o uzrocima inflacije, hoće li biti privremeni ili trajni, i onda podešavaju monetarne politike.
Trenutno imaju uglavnom uvezenu inflaciju i zato treba održati tečaj stabilnim.
'U ožujku smo imali dvije devizne intervencije, spriječili smo daljnji porast tečaja. Ove godine smo potrošili oko 300 milijuna eura. Imat ćemo povećani priljev sredstava iz EU fondova i od turističke sezone pa očekujemo da se tečaj spustiti', vjeruje Švaljek.
Govoreći o inflaciji istaknula je da je ona i dalje većinom uvezena.
'Imamo procjenjenu stopu inflacije za eurozonu za ožujak, ne znamo još koliko će iznositi u Hrvatskoj. Bit ćemo vjerojatno tu negdje. Za travanj očekujemo dodatni porast. U lipnju će biti objavljeno izvješće o konvergenciji, vjerujemo da ćemo taj uvjet za ulazak u Eurozonu ispuniti. Porast cijena je između prosjeka Eurozone i zemlje EU-a. Hrvatska ni po čemu ne odudara od prosjeka EU-a što znači da cijene držimo pod kontrolom', poručila je zamjenica guvernera HNB-a.
Napomenula je da je situacija krajnje neizvjesna, pogotovo zbog rata u Ukrajini.
'Situacija koju danas imamo, opterećena je neizvjesnostima. Invazija na Ukrajinu ima snažan utjecaj na gospodarska kretanja i to utječe na promjene u razmišljanju glede potrebne monetarne politike. Ići će se prema postupnoj normalizaciji, a što se tiče povećanja kamatnih stopa, to se ostavlja za kasnije vrijeme i ovisit će o podacima u budućnosti. Amerika je brže izašla iz krize, dok europska ovisnost o plinu iz Rusije može utjecati na odgodu izlaska iz recesije, na pad potražnje, povećanje cijena…', navela je.
Švaljek je upozorila i da do rasta kamata najvjerojatnije će doći, no moglo bi doći do rasta cijena ili nestašice energije.