'Provedbom strategije osigurali smo razinu zaštite intelektualnog vlasništva kakva postoji u zemljama Europske unije i u razvijenom svijetu', naglasio je Željko Topić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, na tiskovnoj konferenciji na kojoj su predstavnici nadležnih tijela državne uprave i organizacija koje sudjeluju u mehanizmu koordinacije za provedbu prava intelektualnog vlasništva predstavili akciju pod nazivom Stop krivotvorinama i piratstvu
'Bez zaštite intelektualnog vlasništva nema gospodarskog razvoja i napretka zemlje', poručio je Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a, najavljujući cjelodnevno događanje 21. travnja na zagrebačkom Cvjetnom trgu u povodu Svjetskog dana intelektualnog vlasništva, na kojem će se, uz glazbeni program, provoditi edukativne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite intelektualnog vlasništva.
Marčec je upozorio na aktualni problem transformacije klasičnog piratstva u digitalno internetsko piratstvo. 'Korisnici konzumiraju glazbu više nego ikada, a svi, od pružatelja usluga do distributera, zarađuju, osim onih koji stvaraju djela', rekao je Marčec, ustvrdivši da je u Hrvatskoj 99 posto internetskih 'skidanja' ilegalno.
'Internetsko piratstvo nisu riješile ni najrazvijenije države. Unatoč razvijenim sustavima borbe protiv piratstva i legalnog skidanja s interneta te visokom standardu korisnika, u SAD-u i Velikoj Britaniji čak 70 posto prometa je ilegalno', istaknuo je Marčec.
Neke zemlje, poput Francuske, pokušavaju doskočiti tome pomoću državne agencije koja 'internetskim piratima' dijeli prvo opomene, a potom ih isključuje s mreže, međutim to je problematičan način jer se pristup internetu danas smatra jednim od osnovnih ljudskih prava, napominje Marčec.
Kao jednu od aktivnosti u borbi protiv internetskog piratstva najavio je kreiranje središnjeg mjesta preko kojeg će se moći pristupiti domaćem i inozemnom glazbenom repertoaru uz povoljne uvjete.
Predstavnici Carinske uprave, MUP-a, Državnog inspektorata i Državnog odvjetništva govorili su o aktivnostima na sprečavanju zloporabe intelektualnog vlasništva. Vesna Kandić Komadina, zamjenica ravnatelja Carinske uprave, istaknula je da je u 2010. slijedom carinskog nadzora uvoza robe zaustavljeno i uništeno ukupno 613.213 komada krivotvorenih proizvoda ukupne maloprodajne vrijednosti 23,7 milijuna eura.
Istovremeno, Državni inspektorat je temeljem nadzora povrede prava intelektualnog vlasništva privremeno oduzeo 12.742 proizvoda. 'Inspekcija se u pravilu obavlja prema predstavkama nositelja prava', naglasila je Božena Vrbanić iz Državnog inspektorata.
Ministarstvo unutarnjih poslova je u 2010. podnijelo 239 kaznenih prijava (4 posto više nego 2009), od čega su se 174 odnosile na povrede autorskih prava, dok se 65 odnosilo na povrede prava industrijskog vlasništva.
Drago Marincel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, govorio je o kaznenim odredbama za zlouporabu intelektualnog vlasništva. 'Kazna za blaži oblik je novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a za teži oblik (kada je vrijednost kaznenog djela veća od 30.000 kuna) predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina', pojasnio je Marincel.
Državnom odvjetništvu je u 2010. prijavljeno 153 počinitelja, od čega je 140 prijavljeno za kaznena djela povrede autorskih prava, a 13 za povrede prava intelektualnog vlasništva.
Od 203 osobe koje su u 2010. proglašene krivima za djela povrede prava intelektualnog vlasništva, šest je osuđeno na bezuvjetnu kaznu zatvora, 105 osoba na uvjetnu kaznu zatvora, dok su ostali dobili novčanu kaznu.
Zanimljivo je da je u 2010. pokrenuto čak 3.083 prekršajna postupka (84 posto više nego 2009) protiv fizičkih osoba zbog povreda propisa o autorskom pravu. Slijedom toga su 1.954 osobe proglašene krivima, od čega je jednoj osobi izrečena kazna zatvora, a 1.875 osoba je novčano kažnjeno.
