Konferencijom o zemljopisnim oznakama u Hrvatskoj danas je obilježen završetak projekta 'Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj za poboljšanje veza poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i proizvođača', koji je nakon dvije godine provedbe rezultirao zaštitom naziva sa zemljopisnim oznakama neretvanskih mandarina i baranjskog kulena
Riječ je o zajedničkom projektu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), koji je proveden u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Neretvanskom udrugom voćara 'Mandarina' iz Opuzena, Udrugom proizvođača kulena 'Baranjski kulen' iz Belog Manastira te koncernom Agrokor.
Kao rezultat ovog projekta neretvanska je mandarina zaštićena s oznakom izvornosti, a baranjski kulen s oznakom zemljopisnog podrijetla. Slijedeći je korak, rečeno je na konferenciji, da Europska komisija Hrvatskoj prizna njezine proizvode sa zaštićenim nazivom na nacionalnoj razini tako da oni budu priznati i na europskom tržištu.
Zemljopisne oznake porijekla zaštićene su temeljem međunarodnih sporazuma i nacionalnih zakona, uključujući i zakone o zaštitnom znaku u vidu skupnih oznaka ili oznaka certificiranja, potom zakonima protiv nelojalne konkurencije i o zaštiti potrošača te odredbama koje priznaju individualne oznake geografskog porijekla.
Znak zemljopisne oznake upotrebljava se za proizvode koji posjeduju određenu osobitu kakvoću, ugled ili značajke koje se prvenstveno mogu pripisati njihovom podrijetlu.
Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić tom je prilikom istaknula da zaštita ovih proizvoda, osim što podiže njihovu konkurentnost, pruža mogućnost lokalnim proizvođačima da njihov kvalitetan i zaštićeni proizvod učinkovitije pristupi širem tržištu, boljim pristupom distribucijskim mrežama.
Istaknula je i da je vrijeme koje je bilo potrebno da se zaštite neretvanske mandarine i baranjski kulen bilo relativno kratko, jer postoje zemlje kojima je trebalo i dvostruko duže da zaštite podrijetlo nekih svojih proizvoda, pa će tako ovaj projekt biti svojevrsni pokazni primjer za ostale zemlje koje tek kreću sa zaštitom svojih proizvoda.
Jelušić Kašić je podsjetila i da je EBRD do sada u Hrvatsku uložio oko 2,7 milijardi eura, od čega je oko 500 milijuna eura uloženo u poljoprivredno-prehrambeni sektor, uglavnom kroz suradnju s velikim sustavima u tom sektoru, poput Agrokora, Atlantic grupe ili Podravke, ali da u svojoj strategiji, uz ostalo, i dalje ima potporu malom i srednjem poduzetništvu i maksimizaciju učinaka članstva u EU, gdje ima prostora i za pomoć manjim subjektima u sektoru.
