U posljednjih mjesec dana cijena sirove nafte porasla je za gotovo 30 posto što je glavi razlog skoku cijena naftnih derivata. Iako je percepcija u javnosti da cijene goriva rastu brže od rasta cijena sirove nafte, iz grafikona, koji je posebno za ovu temu izradio tportal.hr, vidljivo je da su oscilacije cijena nafte veće od promjena cijena goriva. Tako je, primjerice, cijena nafte od 2000. do sredine 2014. godine porasla više od četiri puta dok je cijena benzina skočila svega 80,7 posto. Isto tako, dok je u posljednjih mjesec dana nafta poskupjela gotovo 30 posto, cijene benzina porasla je za manje od 10 posto.

Međutim, kada kotač krene u suprotnom smjeru, cijene sirove nafte znatno brže padaju od cijena goriva što je jasno vidljivo ako se promatra razdoblje od ožujka prošle godine do siječnja 2015. u kojem je cijena nafte više nego prepolovljena dok je cijena benzina pala za svega 15 posto.

Utjecaj dolara i poreza

Do navedenih odstupanja dolazi zato što, osim cijena sirove nafte, velik utjecaj na cijene naftnih derivata imaju kretanja tečaja dolara i porezni nameti. U pravilu u razdoblju rasta cijene nafte dolar slabi što usporava rast cijena naftnih derivata i obrnuto. Primjerice, snažan rast tečaja dolara u 2014. znatno je usporavao pad cijena naftnih derivata.

Osim cijena nafte na svjetskom tržištu i tečaja dolara, na cijenu goriva znatno utječe država svojim porezima i trošarinama. Od 2000. godine udjel trošarina, naknada i PDV-a u maloprodajnoj cijeni goriva u Hrvatskoj je od 50 do 70 posto, pri čemu je postotni udjel viši što je cijena goriva niža.

Do snažnog oporavka cijena sirove nafte u proteklih nekoliko tjedana došlo je zbog eskalacije sukoba u Libiji koji ugrožavaju opskrbu s Bliskog istoka i prijetnji iračke regije Kurdistan blokadom izvoza nafte ako Bagdad ne uplati u njihov proračun odgovarajući udio izvoznih prihoda. Potporu rastu cijena pružila su i očekivanja da bi preniske cijene mogle zakočiti američku proizvodnju.

Što će se događati s cijenom nafte u budućnosti, nitko ne može precizno predvidjeti. Čak i najbolji poznavatelji tržišta nisu spremni davati dugoročne prognoze jer trendovi ovise ne samo o ekonomskim, nego i geopolitičkim parametrima.

Dekanić: Ovisimo i o Kini

Naftni stručnjak Igor Dekanić ističe da su se posljednjih mjesec dana cijene nafte tek malo oporavile budući da su sada otprilike na razini od 50 posto u odnosu na cijene sredinom prošle godine.

'Jednim dijelom to je sigurno posljedica reakcije burza. Naime, burze reagiraju puno nervoznije kad cijene idu prema dolje, tako da je cijena pala niže od realnih odnosa na tržištu', smatra Dekanić. Dodaje da su drugi razlog za rast cijena očekivanja trgovaca da je najgori negativni pik prošao i da će cijene ići prema oporavku.

Ipak, Dekanić naglašava da je situacija neizvjesna. 'Kratkoročno sve ovisi o tempu oporavka gospodarstva u Europi, odnosno o daljnjem rastu gospodarstva u zemljama u razvoju, osobito u Kini kao najvećoj uvoznici nafte.

Neki analitičari ipak smatraju da su cijene pretjerano porasle jer su tržišta i dalje prekomjerno opskrbljena. Naime, zalihe sirove nafte u najvećem svjetskom potrošaču SAD-u dosegnuli su rekordne razine u posljednjih pet tjedana.

Dugoročne procjene o kretanju ponude i potražnje za sirovom naftom objavljuje Međunarodna agencija za energiju (IEA). U posljednjem izvješću IEA je potvrdila svoja očekivanja da će do 2020. godine SAD svojom proizvodnjom postići najveći doprinos rastu svjetske ponude dok s druge strane ni zemlje članice OPEC-a neće smanjivati svoju proizvodnju s obzirom na to da žele zadržati svoj tržišni udio.

Kada je riječ o potražnji, IEA je nedavno smanjila svoja očekivanja rasta svjetske potražnje u razdoblju od 2014. do 2017. Stoga na temelju IEA-ovih procjena u ovoj godini ne bi trebalo očekivati značajniji oporavak sirove nafte.

Dekanić očekuje da će dugoročno cijene nafte ići prema gore jer to odgovara proizvođačima nekonvencionalne nafte u SAD-u. Pritom naglašava da je ključ odnosa ponude i potražnje u rukama Kine kao najvećeg uvoznika i Saudijske Arabije kao najvećeg proizvođača nafte

Blokovske igre

Kod formiranja cijena ne treba zanemariti ni nove blokovske igre, jer niske cijene nafte ne odgovaraju ekonomijama koje su snažno vezane uz izvoz energenata poput Rusije i Venezuele. Rusija ostvaruje 50 posto svojih proračunskih prihoda kroz prodaju nafte i plina dok bi za održivost ruskog proračuna cijena nafte na svjetskim tržištima trebala biti oko 103 dolara po barelu.