Zanimljivo je da je među 10 zemalja s najvišim stopama nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine čak šest europskih zemalja. Redom su to zemlje s juga Europe teško pogođene gospodarskom krizom. Među njima je i Hrvatska te drži deveto mjesto sa stopom od 49,5 posto. Na prva tri mjesta su Grčka sa stopom od 64,8 posto, a slijede Bosna i Hercegovina (60,2 posto) i Španjolska (58,2 posto). U tom su društvu još Makedonija na sedmom mjestu (54,3 posto) i Srbija na desetom (46,6 posto).

Je li mladim Europljanima najgore na svijetu?

Promatrajući ovu listu, neminovno se postavlja pitanje jesu li uistinu mladi Europljani u gorem položaju nego njihovi vršnjaci u nerazvijenim afričkim, azijskim i latinoameričkim zemljama. 'U Hrvatskoj je grozno, ali sumnjam da je mladima kod nas gore nego u Sudanu', kaže analitičarka Iva Tomić s Ekonomskog instituta.

Ona ističe da se i sama autorica članka u Business Insideru ogradila naglašavajući kako je 's obzirom da mnoge zemlje na ljestvici ne objavljuju službene mjesečne (ili čak godišnje) ekonomske podatke, koristila procijenjene stope nezaposlenosti mladih za 2014. Međunarodne organizacije rada'.

'Nema sumnje u to da europske zemlje, pogotovo južni dio, imaju velikih problema s visokom nezaposlenošću mladih, ali ipak je teško povjerovati da je situacija u Grčkoj ili Španjolskoj toliko lošija od one u Sudanu ili Libiji. Rekla bih da ove prve dvije imaju nešto vjerodostojnije podatke koji se redovno objavljuju dok su podaci za pojedine afričke zemlje ipak ponešto upitni', ocjenjuje Tomić.

Jedan od razloga koji može dovesti do krive slike je i anketna metoda mjerenja nezaposlenosti, tj. to da se svaka osoba koja obavlja bilo kakvu djelatnost smatra zaposlenom. Tako primjerice u zemljama s visokim udjelom poljoprivrednog stanovništva formalno nisu nezaposleni mladi koji žive u obiteljskim gospodarstvima i na neki način pomažu u kućanstvu.

Za visoku nezaposlenost mladih nije kriva samo kriza

Tomić ističe da na ekstremnu nezaposlenost u Hrvatskoj i drugim zemljama južne Europe nije utjecala samo gospodarska kriza. 'Većina tih zemalja imala je poprilično visoku nezaposlenost mladih i prije krize. To znači da je, uz ciklički karakter, velik dio nezaposlenosti mladih na jugu Europe strukturne prirode', objašnjava Tomić. Prvenstveno, radi se o institucionalnim problemima koji utječu na nedovoljnu konkurentnost tih gospodarstava poput rigidnog radnog zakonodavstva, visokog poreznog opterećenja i minimalnih plaća koje demotiviraju poduzetnike u pojedinim djelatnostima.

Dio problema leži i u obrazovnom sustavu. 'Jedan od važnih čimbenika za visoku nezaposlenost mladih u ovim zemljama je zasigurno i neusklađenost između ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno neusklađenost znanja i vještina koje mladi ljudi posjeduju i onih koje traže poslodavci', pojašnjava Tomić.

Na visoku nezaposlenost u ovim zemljama utječu i neki čimbenici koji nisu čisto ekonomske prirode, nego se više mogu pripisati kulturalnim različitostima. 'Mladi u južnim europskim zemljama više su vezani uz obitelj, dulje žive s roditeljima i, općenito, obiteljska podrška je puno izraženija nego na zapadu i sjeveru Europe, što uvelike može utjecati na motivaciju za zaposlenjem kod mladih ljudi', kaže Tomić. Dodaje da je u zemljama bivše Jugoslavije jako izražen i aspekt doznaka iz inozemstva, odnosno financijska pomoć od iseljenih članova obitelji.

Visok udio zaposlenih u javnom sektoru u tim zemljama se u istraživanjima također navodi kao čimbenik koji utječe na visoku nezaposlenost mladih jer su oni ipak češće zaposleni u privatnom sektoru koji je dosta otpuštao, a malo zapošljavao od početka krize.

Aktivne mjere ublažile problem, ali tek treba vidjeti koliko su učinkovite

Mjere koje je hrvatska Vlada poduzela u posljednje dvije godine donekle su popravile statistiku na tržištu rada za mlade. Primjerice od 56 tisuća nezaposlenih koji su sudjelovali u nekom od programa aktivne politike zapošljavanja u 2014. više od 65 posto bili su mladi do 29 godina.

Najviše interesa mladi su pokazali za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Tomić ističe da velik odaziv ne treba značiti da je ova mjera i najučinkovitija s obzirom da je više od 60 posto mladih stručno osposobljeno u javnom sektoru, u kojem vrijedi zabrana zapošljavanja.

'Nezavisnu evaluaciju aktivnih mjera zapošljavanja očekujemo početkom 2016. i tek ćemo tada moći reći nešto konkretno o njihovoj učinkovitosti', zaključuje Tomić.