Prema Forbesu, od ukupno procijenjenih 2640 milijardera u svijetu, barem 562 ih je u Kini, što je manje nego prošle godine kada ih je bilo 607. S obzirom na uzavrelo političko ozračje, mnogi bogataši u Kini razmatraju opciju premještanja sebe i novca van zemlje.

Kineske elite već dugo traži načine za iznošenje svog novca izvan zemlje. Službeno, pojedincima je dopušteno iznijeti samo 50.000 dolara godišnje van zemlje.

No u praksi, bogataši imaju razne službene i neslužbene načine za iznošenje novca, bilo kroz razmjene u Hong Kongu, gdje ne vrijede strogi kineski propisi ili kroz usmjeravanje gotovine u inozemne investicije.

U kolovozu je policija u Šangaju uhitila pet osoba koje su radile u konzultantskoj agenciji za imigraciju, uključujući i šefa agencije, pod sumnjom da su olakšavali ilegalne devizne transakcije u iznosu većem od 100 milijuna juana (11 milijuna dolara).

Prije pandemije, prema procjenama banke Natixis, oko 150 milijardi dolara godišnje izlazilo je iz Kine putem turista koji su prenosili svoja novac izvan zemlje. Iako se međunarodna putovanja nisu vratila na razinu prije pandemije, visoke kamatne stope u SAD-u i slabi juan snažan su poticaj za bogate Kineze da prenesu svoj novac izvan zemlje, tvrde ekonomisti.

Alicia Garcia Herrero, glavna ekonomistica za Aziju i Pacifik u Natixisu, tvrdi da 'visoka razina nesigurnosti u vezi budućih ekonomskih politika i poslovnih prilika u Kini' također potiče ljude da iznesu svoje ušteđevine iz zemlje.

Godine 2021. Xi Jinping, predsjednik Kine, obnovio je poziv za 'Zajedničko blagostanje', što je široko tumačeno kao poziv tajkunima da šire svoje bogatstvo.

Te godine je Alibaba, tehnološka tvrtka koju je osnovao Jack Ma, nekada jedan od najistaknutijih kineskih poduzetnika, donirala 100 milijardi juana za projekt 'Zajedničkog blagostanja'.

Xi se smatra posebno nepovjerljivim prema financijskoj eliti Kine otkako je više od 600 milijardi dolara pobjeglo iz zemlje od 2015. godine nakon iznenađujuće devalvacije juana.

Od tada je Peking nastojao čvrsto držati kontrolu nad bogatstvom Kine i ljudima koji ga posjeduju. Kineska Komunistička stranka posebno se zabrinula kada su milijarderi poput Maa počeli otvoreno dovoditi u pitanje regulatorna tijela Kine.

Prošlog mjeseca je Hui Ka Yan, osnivač problematičnog građevinskog diva Evergrandea i nekada najbogatiji čovjek Azije, uhićen zbog nepoznatih zločina. Bao Fan, poznati investicijski bankar koji je nekada smatran kraljem u svijetu tehnologije, uhićen je u veljači i od tada se nije pojavio.

Sadašnje okruženje označava promjenu u odnosu na devedesete i početak 2000-ih, kada se Kina pripremala za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2001. godine i uvela niz tržišnih reformi koje su omogućile kineskim poduzetnicima da steknu ogromno bogatstvo.

To je bilo vrijeme kada je zarađivanje bilo važnije od bilo čega drugog. No, pod Xi Jinpingom, koji je konsolidirao svoju osobnu moć više od bilo kojeg lidera nakon ere Mao Ce Tunga naglasak se vratio na političku kontrolu, a ne ekonomsku slobodu.

Sve je više znakova da se bogati Kinezi sele na obližnje atraktivne destinacije. Više od 10 posto luksuznih stanova prodanih u Singapuru u prva tri mjeseca ove godine otišlo je kupcima iz Kine. Danas u Singapuru postoji oko 1.100 tvrtki koje se osnivaju za upravljanje obiteljskim bogatstvom, što je golem porast s 50 takvih ureda u 2018. godini, pri čemu se procjenjuje da je oko polovina tog porasta došla od kineskih klijenata.

Bogati Kinezi također traže načine kako preseliti sebe i obitelj, a ne samo svoj novac, izvan Kine. Prema Henley & Partners, konzultantskoj agenciji za demografiju, očekuje se da će ove godine oko 13.500 bogataša napustiti Kinu, što je porast u odnosu na 10.800 prošle godine.