Rasprave o tome hoće li i u kojoj mjeri automatizacija poslovanja u bližoj ili još nekoj daljoj budućnosti srezati broj radnih mjesta i hoće li zbog toga rasti nezaposlenost vodi se već dosta vremena i sve je aktualnija kako u svakodnevnom životu sve više koristimo blagodati moderne tehnologije. S jedne strane rasprave nalaze se procjene da će razvoj umjetne inteligencije dovesti do manjeg broja radnih mjesta raspoloživih za ljude, dok s druge strane dolaze prognoze kako će sam razvoj otvarati nova radna mjesta koja će biti drukčija nego u prošlosti, ali ih neće nedostajati.

Svojevrsni prilog u raspravi predstavljaju ovih dana objavljene brojke o rekordnoj lanjskoj godini za robotiku u najvećoj svjetskoj ekonomiji, Sjedinjenim Američkim Državama. Udruga za napredak automatizacije (Association for Advancing Automation), čije se sjedište nalazi u američkoj saveznoj državi Michigan, gdje su smješteni i divovi američke automobilske industrije General Motors, Chrysler i Ford, objavila je da je lani američkim kompanijama isporučeno gotovo 28,5 tisuća robota, što je 16 posto više nego 2017.

Interesantniji od same brojke jest podatak o tome da automobilska industrija, kojoj povijesno pripada vjerojatno najveća zasluga za razvoj industrijske automatizacije, polako gubi svoj primat. Mada je i lani otprilike polovica robota isporučena proizvođačima vozila, njihov udio u cjelokupnom iznosu pada već treću godinu zaredom. Dio objašnjenja leži u poslovnom ciklusu, gdje su automobilski divovi prije nekoliko godina završili reorganizaciju proizvodnje za nove modele automobila pa sada vlada svojevrsno zatišje.

No drugi dio objašnjenja dolazi iz sve većeg korištenja robota u drugim sektorima gospodarstva, poput industrije hrane i potrošne robe, gdje je lani isporučeno čak 60 posto više robota nego godinu prije. Kompanije u sektoru proizvodnje poluvodiča i elektronike naručile su 50 posto više robota, a metalska industrija 13 posto više.

Slične podatke objavilo je Udruženje robotičke industrije (Robotics Industry Association), čija je procjena nešto viša, pa tako drže da je na američkom tržištu lani isporučeno 35,9 tisuća robota s rastom od sedam posto u odnosu na 2017. No i njihove procjene potvrđuju trendove da polako prestaje dominacija korištenja robota u automobilskoj industriji i da se ona širi i na druge sektore poput prehrambene ili industrije poluvodiča i plastike. Stručnjaci izjavljuju da roboti postaju sve bolji i jeftiniji, a i istraživanja u polju umjetne inteligencije svakim danom daju dodatni doprinos.

U raspravi oko automatizacije poslovanja strah od gubitka radnih mjesta uvijek je jedna od glavnih točaka, no podaci s tržišta rada pokazuju da barem u slučaju SAD-a to lani nije vrijedilo. Unatoč spomenutim rekordnim brojkama u automatizaciji, stopa nezaposlenosti bila je relativno stabilna i kretala se u rasponu od 3,7 do 4,1 posto, s time da je na početku godine iznosila 4,1, a na kraju 3,9 posto. Dio analitičara tvrdi da upravo nedostatak slobodne radne snage tjera kompanije na jaču kupovinu robota i automatizaciju poslovanja.

Ovih je dana objavljeno i da je američka ekonomija lani rasla po stopi od 3,1 posto, ako se uspoređuju posljednji kvartali 2017. i 2018., te da su ojačale poslovne investicije. No neki ekonomisti upozoravaju da poticajni efekt koji je lani stigao poreznim olakšicama neće biti prisutan ove godine, zbog čega se očekuje da će američka ekonomija u 2019. rasti po sporijoj stopi.

Podaci koje je krajem prošle godine objavio Međunarodni savez za robotiku (International Federation of Robotics) pokazuju grube omjere toga koliko vodeće ekonomije koriste automatizaciju u svojoj ekonomiji. Daleko na vrhu ispred svih jest Kina, u kojoj je u 2017. isporučeno gotovo 138 tisuća novih robota. Slijede Japan s 45,6 tisuća i Južna Koreja s 39,7 tisuća. SAD se nalazi na četvrtom mjestu s brojkom od 33,2 tisuće, a na petom mjestu je najveća europska ekonomija, Njemačka, kojoj je tijekom 2017. isporučeno 21,4 tisuće robota.

Jedino je još na Tajvanu instalirano više od deset tisuća novih robota u 2017., a vrlo impresivan je te godine bio Vijetnam, koji se nalazio na sedmom mjestu i sa 8,3 tisuće novih robota bio je bolji čak i od Italije i njenih 7,7 tisuća. Iako daleko na vrhu po apsolutnim brojkama, Azija još uvijek ima manju tzv. gustoću robota koja se mjeri brojem industrijskih robota na 10.000 zaposlenih. Primat je 2017. držala Europa sa 106 robota na 10 tisuća radnika, a slijedila je američka regija (91) te tek onda azijsko-australska (75).

Unatoč navedenim impresivnim lanjskim brojkama za SAD, postoje i oni koji smatraju da će najveća svjetska ekonomija zbog preslabe orijentacije na budućnost sve više zaostajati za glavnim konkurentom. Amy Webb, profesorica na Sveučilištu New York i autorica knjige o umjetnoj inteligenciji, smatra da će se pozicija SAD-a, prema kojoj je 'tržištu prepušteno da diktira što će se događati s tehnologijom i znanošću (...) pokazati katastrofalno pogrešnom', prenosi portal Axios. Dio stručnjaka komentira da čak i uz rekordne brojke automatizacije u SAD-u, Kina svojim nacionalnim planiranjem i investicijama u umjetnu inteligenciju i robotiku daleko nadmašuje Zapad. Nastavi li se razvoj u tom smjeru, čini se da ćemo se morati pripremiti za to da nam u doglednoj budućnosti umjesto kineskih turista u posjet dolaze – kineski roboti.