Koje su nove cijene za osam namirnica obuhvaćenih Vladinim travanjskim mjerama? Je li zamrzivanje cijena dugoročno održiva odluka? Prijeti li nam nestašica svinjskog mesa? O tome u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govorili su državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić te Dalibor Vrček iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Tušek kaže da je cilj da se najugroženijim skupinama, a to su potrošači, omogući nabava osnovnih prehrambenih namirnica po povoljnim cijenama te na taj način zaštiti njihov standard.
- Ono što je novina u ovome paketu, znači ukupno imamo osam proizvoda za koje se smatra da su zapravo najviše ugrožene. Ono što se dogodilo je zapravo smanjenje cijene jestivog suncokretovog ulja, dok su ostali proizvodi kao što je mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, brašno glatko i oštro, šećer bijeli kristal i svinjsko mljeveno meso ostali na istima cijenama, kao što su bili do sada i bit će tako do kraja godine, objasnio je Tušek.
vezane vijesti
Ističe da je novina da je uvedeno i carsko meso, dok je s liste skinuta svinjska lopatica i vratina.
Blažić kaže da sada imamo i smanjenje cijene suncokretovog ulja, ali i da cijena suncokretovog ulja pada i na tržištu.
- Što se tiče svinjetine, vidjelo se da se moralo reagirati jer takvih proizvoda jednostavno na tržištu nije ni bilo. Tržište se samo regulira. Ovdje se radi samo o par osnovnih prehrambenih proizvoda koji se puno troše i potrošači to osjete. Tako da je to za potrošače dobro, kakav će biti situacija kad se to jednog dana ukine, naravno ovisi kakva će biti situacija na samom tržištu, kako će se kretati cijene, objasnila je Blažić.
Na pitanje kako za ostale proizvođače utječe odluka da se iz zaštićene košarice makne svinjska lopatica vratina, Vrček je odgovorio da podržava tu mjeru i uvrštavanje carskog mesa.
- Nismo definitivno sretni da se opet uvrstio jedan proizvod iz naših sektora, s obzirom na to da je svinjogojski sektor jedan od najpogođenijih i najugroženiji u COVID i ukrajinskoj krizi. Napominjemo da se u Europi prošle godine smanjila proizvodnja svinja za nekih skoro pet posto. Tako da se vjerojatno očekuje da će biti nestašice svinjskog mesa kako na europskom tako i na našem tržištu, kazao je Vrček.
Prijeti li nestašica mesa?
Kaže da je teško procijeniti što će se dogoditi sa svinjskim mesom te da se tek ove godine može procijeniti manjak svinjskog mesa.
- Vrlo je teško što će se dogoditi sa svinjskim mesom. Mi smatramo da neće biti nekih većih tektonskih poremećaja. Mislim da nema smisla raditi neku paniku o nestašici. Mislim da moramo više razmišljati o nekim drugim smjerovima da smanjujemo bacanje hrane s obzirom da je Hrvatska još uvijek za 20 i nešto posto iznad europskog prosjeka po bacanju hrane na godišnjem nivou, ističe Vrček.
Tušek ističe da trendovi ne trebaju zabrinjavati.
- Treba uzeti u obzir činjenicu da su cijene mesa na Hrvatskom tržištu gotovo duplo veće nego što su bile prije godinu dana. To je nešto što ne možemo gledati kao ekstra profit u tom sektoru jer se upravo ovaj sektor prethodnih nekoliko godina susretao s velikim izazovima. Prije svega zbog poremećaja u lancu dobave svinjskog mesa na europskom tržištu, zatim određenih poremećaja na svjetskom tržištu koji su bili isto izazvani afričkom svinjskom kugom u nekim zemljama Europske unije koje nisu mogle izvoziti u treće zemlje, pa su onda sve svoje viškove plasirali u okruženje Europske unije, kazao je Tušek.
Kaže da nema straha za značajan nedostatak svinjskog mesa na našem tržištu i za cijene te opstanak poljoprivrednih gospodarstava.
Upravljane s ukrajinskom krizom
Blažić kaže da možemo biti zadovoljni kako smo se nosili s ukrajinskom krizom i mogućnosti nestašice žitarica i uljarica.
- Europsko tržište pokazalo je zajedničku snagu, bez obzira na to što, ono što se vidi, opet nije toliko jedinstveno jer su cijene jako različite po različitim zemljama. Što se tiče opskrbe stanovništva na svim potrebnim prehrambenim proizvodima tu u Europskoj uniji nije dolazilo do značajnih poremećaja dok vidimo da se to u Velikoj Britaniji učestalo događa, rekla je Blažić.
Ističe da dok se god Hrvatska oslanja za zajedništvo europske politike, potrošači će moći biti mirni.
Za cijene žitarica kaže da one jesu veće nego prošle godine.
- Ali iz mjeseca u mjesec one počinju padati. Znači to negdje već od kraja prošle godine pa sad već u prvim mjesecima ove godine iz tjedna u tjedan vidimo da cijene ili stagniraju ili pomalo padaju, kazala je Blažić.
