Govorio je i o tome što smatra nužnim, u političkom i gospodarskom smislu, kako bi Hrvatska uhvatila korak s razvijenim zemljama EU.

Vaš prvi mandat obilježilo je restrukturiranje kompanije i stabilizacija poslovnih rezultata. Što smatrate najvećom snagom kompanije danas i gdje vidite prostor za rast?

U protekle četiri godine HT je prošao transformaciju i zaista se veselim da je to danas moderna kompanija i, rekao bih, jedan od najboljih telekom operatora u Europi. Prostor za rast vidimo u područjima vezanim uz naše core telekom poslovanje, tj. pružanje novih usluga našim korisnicima te ICT segmentu koji podrazumijeva digitalizaciju gospodarstva. Digitalizacija proizvoda i usluga gradove će učiniti pametnima, a gospodarstvo konkurentnijim i u tome Hrvatski telekom ima veliku ulogu. Za digitalizaciju društva nužna je povezivost i velike brzine pristupa internetu. To su poluge za rast. Istodobno, važno je i da se kompanija sama digitalizira, da više usluga prijeđe u online te da korisnici više komuniciraju i imaju više interakcije s nama preko online kanala.

U sklopu priče o reorganizaciji mijenjali ste i sustav plaćanja što je izazvalo prosvjede u T-centrima, kako to komentirate i što ste poduzeli?

Izmijenjen je model plaća za zaposlenike u T-centrima. Činjenica da je 94 posto zaposlenika potpisalo ugovor o radu prema novom modelu plaća jasan je pokazatelj da su zadovoljni modelom koji im omogućava do 30 posto veće plaće nego dosad. Tako će, uz brojne druge pogodnosti koje imaju svi zaposlenici HT-a, prosječna bruto plaća u T-centru po novom sustavu biti 8800 kuna. Ovih dana, nažalost, mnogo je neistina plasirano u javnost. Činjenica je da je transformacijom HT postao moderna kompanija koja svojim zaposlenicima pruža sigurnost i jedne od boljih uvjeta rada na tržištu. Uz sigurnost plaće, zaposlenici u HT-u dobivaju regres za godišnji odmor, božićnicu, uskrsni bon, dar djeci u prosincu, besplatne sistematske preglede, a imaju i mogućnost dobivanja pozajmica do 60.000 kn uz kamatu od tri posto godišnje. Nudimo mogućnosti za rad na međunarodnim projektima i stipendije za mlade diplomante da dobiju šansu zapošljavanja u HT-u.

Vratimo se poslovanju, prošle ste godine povećali ulaganja unatoč lošoj investicijskoj klimi u Hrvatskoj...

Naša je uloga i odgovornost u digitalizaciji društva da svim građanima pružimo uslugu brzog interneta, što zahtijeva velika ulaganja. Mi to prepoznajemo i zato snažno investiramo. U protekle četiri godine investirali smo više od 6 milijardi kuna i time značajno povećali investicije koje su iznad “benchmarka” telekom industrije. Nama je odnos investicija i prihoda oko 25 posto, i to svake godine, a benchmark je za telekom industriju oko 15 posto. Iako se i dalje susrećemo s brojnim preprekama, kao najveći privatni investitor u Hrvatskoj s investicijskim ciklusom nastavljamo i dalje.

EU je Hrvatskoj odobrio novac i za pristupnu i agregacijsku mrežu. Međutim, novac stoji dok vrijeme za realizaciju istječe. Koja je pozicija HT-a?

Do kraja 2020. brzim internetom planiramo pokriti više od milijun kućanstava i tako samostalno ostvariti 70 posto ciljeva Digitalne agende. Međutim, Hrvatska je dobila od EU oko 200 milijuna eura za gradnju interneta, polovicu za pristupnu mrežu, odnosno onu koja dolazi do kućanstava, a polovicu za agregacijsku mrežu, onu mrežu koja povezuje gradove i naselja. Smatramo da takvom raspodjelom Hrvatska neće moći sagraditi optiku do svih kućanstava, posebice u takozvanim bijelim područjima gdje telekomi nemaju komercijalni interes. Od ukupnih milijun i pol kućanstava ostat će čak 200.000 kućanstava nepokriveno. S druge strane, država raspolaže sredstvima za gradnju agregacijske infrastrukture kojima planira gradnju agregacijske mreže koja već postoji. Umjesto da država gradi paralelnu mrežu, zašto sredstva kojima raspolaže ne usmjeri u područja koja doista nemaju pristupnu infrastrukturu, kako bi povezala preostalih 210.000 kućanstava? Država mora efikasnije i na korist svim građanima upravljati sredstvima EU.

Znači, premalo je novca za povezivanje kućanstava, a previše za međugradsko povezivanje? Pojasnite nam to stajalište.

Dakle, država planira povezati 545 naselja, no u 90 posto tih naselja HT već ima visokopropusnu optičku mrežu s dovoljno kapaciteta za sve potrebe tih naselja. Stoga, smatramo da od tih oko sto milijuna eura treba iskoristiti 10 do 15 posto ne bi li se povezalo preostalih 50-ak naselja, a ne graditi mrežu za svih 545 i tako duplicirati kapacitete. To je naš prijedlog i mislimo da on ima smisla. Smatramo i da bi EU, uputi li mu se zahtjev, to bez problema i odobrio.

Ipak, država nije tako planirala, a i vaša konkurencija po tom je pitanju vrlo glasno protiv.

Moram reći da priče o zaštiti nacionalnog interesa i argumenta da država mora graditi agregacijsku mrežu te da tržište ne funkcionira, kao i da je sve u rukama privatnika, ne stoje. Po toj logici i u ime nacionalnog interesa država bi trebala sagraditi sve – i mobilnu mrežu i pristupnu i core mrežu. Mislim da iza kritika stoje sasvim drugi interesi. Tu je jako aktivna konkurencija koja zapravo želi da država poveže optički njihove bazne stanice. Ne vidim ni jedan razlog zašto bi država investirala u privatnu mrežu i povezivala bazne stanice mobilnih operatora. To je glavni razlog zašto se konkurencija zalaže da država sagradi agregacijsku mrežu.

Znači li to da i vi lobirate pri vlasti?

Ne bih to tako nazvao. Kao tržišni i tehnološki lider dužni smo surađivati s Vladom i zajednički pridonijeti široj digitalizaciji društva. Imamo najbolju poziciju, i onu tehnološku i financijsku, i bez nas bi proces bio daleko sporiji. Tu odgovornost preuzimamo i spremni smo pomoći. Glasno govorimo da digitalizacija nema alternativu, mislimo i vjerujemo da Hrvatska može ići toliko naprijed da uhvati val tehnoloških promjena i da se digitalizira s ostalim državama Europe. Učinit ćemo sve da nas Hrvatska čuje i razumije, a onda i da pomognemo napredak gospodarstva razvojem tehnologije. Jer svaka organizacija treba razmišljati digitalno.

Nedavno je potpredsjednik Europske komisije nadležan za digitalno tržište kritizirao visoke cijene povezivosti i širokopojasnog interneta. Rekao je da u EU građani troše 1,2 posto prihoda na internet, a u Hrvatskoj gotovo tri posto. Budući da HT drži više od 60 posto tog segmenta tržišta, kako na to gledate?

Trebamo biti svjesni o čemu se govori i precizni. Naime, radi se o udjelu cijene priključka u prihodima stanovništva. Kada se radi o cijeni interneta, ona je niža u usporedbi s cijenama EU, no prihodi stanovništva su mali i zato ispada da je u tom odnosu cijena visoka. To vrijedi i za sve ostale stvari koje uvozimo, primjerice, televizore, automobile. Kada dostignemo razinu prihoda građana EU, tada statistika neće biti takva. S druge strane, moram napomenuti da mi našu mrežnu opremu kupujemo na svjetskom tržištu, dakle troškovi su nam isti kao i svim europskim i svjetskim operatorima. Također, sam trošak gradnje interneta u Hrvatskoj strašno je visok, uza sve namete koje plaćamo.

Nameti su zapravo stavka na koju često ukazujete. O čemu se radi?

Mi jako puno investiramo, međutim, nailazimo na značajne prepreke. Dva su ključna nameta. Pravo puta ili naknada za prelazak preko zemljišta, mahom jedinica lokalne samouprave. Drugi, poput HEP-a, Odašiljača i veza, Janafa i drugih operatora koji nam konkuriraju na tržištu te iste namete ne plaćaju. Dakle, već u tome radi se o diskriminaciji. Moram reći da je osim toga naknada i ekscesivna. Primjerice, od 500 jedinica lokalne samouprave, u njih 380 cijena najma zemljišta veća je od cijene zemljišta u tim općinama. Više bi nam se isplatilo kupiti to zemljište nego plaćati naknadu, što vrlo zorno pokazuje visinu tih naknada. Stoga, tražimo da se ukine diskriminacija i da naknadu plaćaju svi, a potom i da se dramatično smanji cijena naknade. Tada bismo oslobodili novac koji bismo usmjerili u investicije u infrastrukturu, a lokalne zajednice sačuvale bi svoje prihode. Nameti koje HT plaća državi i lokalnim zajednicama već sutra umjesto u administraciju mogu biti usmjereni u razvoj digitalnog društva i tako stvarati dodanu vrijednost.

Boli vas još jedan namet, onaj za radijsku frekvenciju koji je svojedobno, u krizi, povećan ne bi li se napunio proračun.

Da, tako je, uvela ga je Milanovićeva Vlada, djelomično je smanjen, ali ne dovoljno. Još je dvostruko veći nego prije uvođenja. Tako se i dalje radi o najvećoj naknadi u Europi za radijske frekvencije po stanovniku kao i po hercu frekvencije. Stoga tražimo da se naknada vrati barem na razine iz 2014. Radi se o 50 milijuna eura godišnje koje zbog tog svojedobnog povećanja gubimo kao industrija, a 20 milijuna eura otpada samo na HT. To je izuzetno važno u svjetlu prelaska na nove tehnologije, odnosno 5G mrežu i to bi značajno olakšalo investicije u novi spektar.

Kad smo već pri 5G mobilnoj mreži, Hrvatska ima najbolje mobilne mreže, to je i svojevrsni preduvjet za tehnološki skok. Istodobno, suočeni ste s velikim otporom građana zbog zračenja baznih stanica...

Istina, dobili smo certifikat P3 koji kaže da imamo najbolju mobilnu mrežu u Hrvatskoj, a uz to i jedan od najboljih mobilnih interneta u Europi. Mobilna mreža je, dakle, vrhunska. Građani žele pristup najboljim tehnologijama i da uvijek budu povezani. No, vrlo često se pojavljuju pritisci protiv postavljanja baznih stanica, a ključni je problem neinformiranost građana. Naime, činjenica je da je zaštita od elektromagnetskog zračenja u Hrvatskoj višestruko stroža i bolja nego u zapadnoj Europi. Povezanost, 5G tehnologija i razvoj pametnih digitalnih gradova nisu mogući bez infrastrukture koja ih omogućava – baznih stanica. U ovom dijelu očekujemo podršku države koja bi trebala tu temu tretirati kao temu od nacionalnog interesa. Jedino tako i uz kontinuiranu edukaciju svih dionika možemo osigurati infrastrukturu za daljnji razvoj digitalne ekonomije koja je preduvjet za gospodarski rast i razvoj te povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Što smatrate da je nužno učiniti, u političkom i gospodarskom smislu, kako bi Hrvatska uhvatila korak s razvijenim zemljama EU?

Rekao bih da Hrvatska ima jedinstvenu priliku za pravi iskorak. Nalazimo se u periodu rasta BDP-a, a iz mog iskustva najbolje vrijeme za transformacije ono je kad vam ide dobro. Sukladno tome, dobro je i za Hrvatsku da se upravo sad kad raste odvaži na ključne reforme. Hrvatska može očekivati velik ekonomski napredak, ali samo ako reforme i digitalizaciju postavi kao prioritet. Svjedoci smo digitalne transformacije društva. Tehnologija mijenja sve, utječe na to kako živimo i radimo i upravo je tehnologija omogućila smanjenje razlika između malih i velikih zemalja. Kada bi se u sljedećih sedam godina proces digitalizacije poslovanja ubrzao za 10 posto godišnje, BDP bi po stanovniku bio veći za 11 posto te bismo se približili prosjeku EU za četiri posto. To bi donijelo 120 tisuća novih radnih mjesta godišnje. Država treba ubrzati digitalizaciju javnih usluga i servisa te osigurati stabilan i poticajan regulatorni okvir za nove investicije u infrastrukturu. Prihvaćanjem digitalizacije mogli bismo napraviti veliki korak jer zahvaljujući novim tehnologijama kao društvo idemo naprijed.

Jeste li zadovoljni trenutačnom brzinom?

Voljeli bismo da se država transformira brže, voljeli bismo vidjeti pomake u svim dijelovima i reformama. Nije dovoljno samo ulagati u tehnologiju, već je potrebno ulaganje i u ljude, to prepoznajemo i stoga podržavamo STEM vještine. Ulažemo u taj segment, stipendiramo, potičemo mlade ljude da istražuju i pronalaze nove načine kako tehnologijom podržati gospodarski razvoj. To je i naša odgovornost od koje ne bježimo, samo tražimo da nam se pomogne u onom dijelu u kojem postoje prepreke. Osim onih koje se tiču nameta, u ovom kontekstu smatramo da je potrebno riješiti i poreze na dohodak za mlade ljude te uvesti flat tax kako bi visokoobrazovani bili adekvatno plaćeni i ostali u Hrvatskoj.

Kakva je situacija kada govorimo o položaju telekoma i tehnološkog razvoja u EU u odnosu na ostali svijet?

Moram reći da bitno zaostajemo za SAD-om i Azijom jer prosječan prihod po korisniku u Europi pada, dok s druge strane, u SAD-u i Aziji raste, a jednako je i s prosječnim investicijama po korisniku. Slijedom toga, dugoročno će Europa tehnološki zaostajati. Dva faktora tome pridonose –fragmentiranost tržišta te visoka reguliranost telekom sektora. Pritisak na cijene je velik, a samim time i na prihode. S time, posljedično, pada i investicijski kapacitet, bilo da se radi o investicijama u 5G mrežu ili optički pristup.

Kako ste svladali prelazak na jedinstveno digitalno tržište, odnosno ukidanje roaminga?

Roaming je doveo do sveukupnog pozitivnog trenda, povećalo se korištenje usluga, promet podacima porastao je četiri puta i donio je dodatne prihode. No, istodobno uz enorman pritisak na kapacitete. Snažan je pritisak na mrežu koju moramo graditi za vrhunce prometa, a mnogi još nisu svjesni da je roaming ukinut. Uz to, sada se omogućava i digitalna TV pretplata svuda, što će dodatno povećati pritisak na kapacitete jer video odnosi dobar dio prometa. Primjerice, samo na YouTube otpada 50 posto data prometa.

Svjedoci smo sve veće borbe na tržištu TV sadržaja, regionalno i lokalno. Konkurencija ulazi u segmente u kojima ste donedavno bili dominantni.

HT ima najbolji sadržaj, a posebno se ponosimo sportskim jer imamo niz ekskluzivnih sadržaja. Najgledaniji sportski sadržaj su utakmice Osijeka, Hajduka, Dinama i Rijeke, dakle domaća liga koja se može gledati samo kod nas. Tu je ekskluzivno Formula 1, nogometna Europa liga, te primjerice, vaterpolo liga, košarkaška liga i dr. Godišnje prenosimo više od 360 utakmica uživo koje sami produciramo. A kada se radi, pak, o nedavnom nestanku Discovery kanala, moram reći da smo kao distributer odbili pristati na enormno povećanje cijene koje je bilo toliko da gledanost nikako nije opravdavala tu cijenu. Svake tri godine pregovaramo ispočetka s vlasnicima TV prava i odlučujemo o tome što ima smisla nuditi. Imamo još mjesta za rast jer nam je ukupna penetracija manja od one u EU.

Akvizirali ste Crnogorski telekom, planirate li neke dodatne akvizicije, posebice, primjerice, u ICT sektoru?

Kontinuirano pratimo stanje na tržištu ICT-a i spremni smo preuzeti one kompanije koje nam donose nova znanja i ekspertize. Na našem tržištu nije uvijek jednostavno pronaći vrhunske ljude u ICT području, a da je cijelo poslovanje kompanije pritom zdravo za preuzimanje. To je zapravo dosta rijetko, što dodatno vrijedi za regiju koja je poprilično zahtjevna. Osim regionalnog iskoraka u Crnu Goru, HT već neko vrijeme radi na velikim projektima unutar DT grupe i svojevrsni smo centar za kompetencije unutar DT-a gdje sudjelujemo u realizaciji projekata za velike klijente.