Iz tog je razloga sve veći broj onih koji podižu sredstva sa svojih oročenih i tekućih računa te prebacuju vrijednost u druge oblike imovine. Oni malo odvažniji i spremniji na rizik odlučuju se za kriptovalute, oni malo imućniji za nekretnine, a oblik imovine koji je u zadnjih godinu dana doživio veliki porast potražnje je investicijsko zlato kojemu je u posljednjih 20 godina cijena rasla u prosjeku oko 9% godišnje.

Zašto sve više štediša kupuje investicijsko zlato?

Investicijskim se zlatom smatraju standardizirane zlatne poluge i zlatnici visoke čistoće koje je moguće kupiti, preuzeti i skladištiti u fizičkom obliku. Ono što investitore i štediše najviše privlači žutom plemenitom metalu je već spomenuti rast vrijednosti u dugom roku koji višestruko nadmašuje inflaciju.

Cijena zlata u pravilu najviše raste za vrijeme recesija i perioda visoke inflacije pa se ono već tradicionalno smatra zaštitom imovine od nepovoljnih ekonomskih pojava. Cijena jedne unce zlata izražena u američkim dolarima od 2000. godine do danas narasla je za oko 500%, što je zlato učinilo jednim od najisplativijih oblika štednje u tom periodu.

Ipak, rast cijene zlata nije jedini razlog zašto se štedište okreću zlatu, tvrdi Josip Kokanović, glavni analitičar BankeZlata.com, hrvatskog trgovca plemenitih metala:

"Osim što mu vrijednost raste u dugom roku, investitore zlato privlači i zato što je u potpunosti neoporezivo, to jest na njega se ne plaća ni PDV prilikom kupnje, ni porez na kapitalnu dobit prilikom prodaje. Uz to, vrlo je likvidno i izrazito ga je jednostavno zamijeniti nazad u gotovinu kroz otkup zlata bilo gdje u svijetu, na isti način na koji kune možete mijenjati u eure", pojašnjava Kokanović.

Potražnja za zlatom raste - Čeka li nas nova nestašica?

Potražnja za investicijskim zlatom u 2020. je godini doživjela veliki rast. U SAD-u je potražnja skočila s 20 tona u 2019. godini na 66 tona u 2020., odnosno narasla je za oko 250% u svega godinu dana, prenosi World Gold Council. Ovaj rast potražnje nastao je kao reakcija na dolazak nove krize, printanje ogromne količine novog novca te strah od pojave visoke inflacije u bližoj budućnosti.

“Došla nam je kriza, a središnje banke diljem svijeta pumpaju ogromne količine novca kako bi spasile posrnulo gospodarstvo. Podatak koji mnoge zaprepasti kad im kažem jest da je 40% svih američkih dolara u optjecaju isprintano u posljednjih 12 mjeseci. Mnogi smatraju kako takva situacija nike dugoročno održiva i da je sigurnija opcija štedjeti u zlatu nego u novcu”, napominje Kokanović, te dodaje: “BankaZlata.com također bilježi veliki rast potražnje. U 2020. smo godini u Hrvatskoj prodali više od 100 milijuna kuna vrijednosti investicijskog zlata, što je dvostruko više nego u 2019. Kako je krenulo, u 2021. će potražnja biti još veća jer ljudi više ne žele držati novac na neisplativoj štednji.”

Povećana potražnja kod mnogih je stvorila strah od nestašice fizičkog zlata na tržištu, što se već dogodilo prošle godine. Podsjetimo, u prvoj polovici prošle godine došlo je do velike nestašice zlatnih poluga i zlatnika na tržištu diljem svijeta uslijed povećane potražnje i poremećaja u lancima opskrbe. Nestašica se osjetila i u Hrvatskoj, tvrdi Kokanović.

“Potražnja je bila ogromna, a ponuda vrlo ograničena pa mnogi nažalost nisu uspjeli nabaviti zlato kad su htjeli jer se nisu na vrijeme odlučili za kupnju. Slična se stvar ove godine dogodila sa srebrom, ali ovaj put smo pripremljeni za sve scenarije i ukoliko dođe do nestašice, bit ćemo spremni.”

U svakom slučaju, jedno je sigurno: vrijeme kad se štedilo isključivo u bankama je iza nas, a zlato predstavlja sve prisutniji investicijski instrument u portfeljima ulagača i štediša u Hrvatskoj.