Španjolske masline pate od nedostatka vode. Suša je već drugu godinu zaredom prepolovila urod i uzrok je za visoke cijene maslinovog ulja. Hoće li klimatska kriza postati kriza maslinovog ulja?
"Gospode, podari nam vodu!" Zahtjev Sebastiána Chica, biskupa u glavnom gradu španjolske provincije Jaén, do sada je ostao neuslišan. Chico je predvodio povorku koja se ovih dana od katedrale kretala kroz istoimeni grad. U vjerskoj procesiji, u kojoj su se molili nebu za kišu, sudjelovali su i brojni maslinari iz regije, piše Deutsche Welle.
I na dan procesije, sunce je neumoljivo obasjavalo okolne maslinike. U provinciji Jaén mjesecima nije bilo padavina. Ako se vodeno čudo, kojem se nadaju, ne dogodi uskoro, postoji opasnost da propadne berba - drugu godinu zaredom. Katastrofa za poljoprivrednike, koju osjećaju i potrošači, znači da će ionako vrlo visoke cijene maslinovog ulja nastaviti rasti.
"Bez vode nema maslina. A bez maslina provincija pati", kaže u svojoj propovijedi biskup Chico. "Naše gospodarstvo ovisi od proizvodnje maslina." 66 milijuna stabala maslina nalazi se u brdima Jaéna. U provinciji živi 630.000 ljudi. Regija je najvažnije područje za uzgoj maslina na svijetu. Ovdje se proizvodi maslinovo ulje za velike dijelove Europe.
Voda za ljude i turiste, ali ne i za biljke
Ali meteorolozi nemaju dobre vijesti za poljoprivrednike. Nestašica vode u Španjolskoj, koja ne prijeti samo proizvođačima maslina, nego i mnogim španjolskim poljoprivrednicima, vjerojatno će se nastaviti: velike padavine su malo vjerojatne do jeseni, sudeći po izvješćima državne meteorološke službe Aemet. Klimatolozi upozoravaju da će se Španjolska dugoročno morati prilagoditi višim temperaturama i smanjenju padavina.
Drama s nedostatkom padavina u Jaénu ogleda se i na branama u zaleđu: akumulacijska jezera su sada, u proljeće, napunjena svega 25 posto. To je dovoljno za opskrbu stanovništva i turista pitkom vodom. No, poljoprivrednicima je količina vode, koja im je očajnički potrebna da bi spasili svoja polja maslina – racionirana. Oni dobivaju samo četvrtinu količine vode u odnosu na ista razdoblja proteklih godina.
U opasnosti čak i masline otporne na toplinu
„Situacija je katastrofalna", kaže Huan Luis Ávila, uzgajivač maslina u Jaénu. "Ove godine nije u opasnosti samo berba, nego i budućnost plantaža maslina." Nekoliko toplotnih valova posljednjih tjedana s temperaturom od gotovo 40 stupnjeva doslovno su spalili bijele cvjetove mnogih stabala maslina. Veći dio maslina, čija se berba inače odvija od studenog do veljače, već je izgubljen. Nikad nije bilo tako loše.
"Stablo masline može izdržati vrlo visoke temperature - ali samo ako dobije dovoljno vode", objašnjava Ávila, koji je i glasnogovornik industrije maslina u udruzi poljoprivrednika COAG. Međutim, kada vlada ekstremni nedostatak vode, drvo nema snage za zdrave plodove.
Prošla sezona je bila loša. Manjak kiše i toplotni valovi bili su primjetni već 2022. godine - bila je to najtoplija godina u Španjolskoj od početka vođenja meteoroloških zapisa. „Ubrao sam 70 posto manje maslina nego prethodnih godina", kaže Ávila. Ali u sljedećoj sezoni vjerojatno će maslina biti još manje.
Druge zemlje su također pogođene sušom
Većina španjolskih uzgajivača maslina ima iste probleme poput Ávile. U sezoni berbe 2021/22, Španjolska je proizvodila gotovo 1,5 milijuna tona maslinovog ulja. Godinu dana kasnije, u sezoni 2022/23. proizvela je svega 680.000 tona - manje od polovine. U aktualnoj sezoni 2023/24., ako se ostvare sumorne prognoze, opet bi moglo doći do velikih gubitaka.
Ova „suša stoljeća" uzrokuje štetu usjevima, koja je ogromna i mjeri se milijardama. Ali suša ne pogađa samo Španjolce. Ništa bolje nisu prošli ni maslinari u Portugalu i Italiji. To stvara dodatni pritisak na cijene maslinovog ulja na europskom tržištu.
Prema statistici EU-a, europski poljoprivrednici proizveli su gotovo 2,3 milijuna tona maslinovog ulja u 2021/22. U 2022/23. bilo je nešto manje od 1,4 milijuna tona. To što se nije osjetio veći manjak u europskom sektoru maslinarstva je zasluga Grčke kao velikog proizvođača maslina, jer je u toj zemlji nedostatak vode do sada bio manje primjetan. Grčka je bila jedina europska zemlja, koja je uspjela povećati proizvodnju maslinovog ulja nakon prošlogodišnje berbe.
Nedostatak vode diže cijene hrane
Sušom pogođene plantaže maslina dovele su do toga da cijene zlatno-zelenog jestivog ulja dostignu rekordne visine: prema podacima EU-a, maslinovo ulje košta u Europi u prosjeku 50 posto više nego prije dvanaest mjeseci. Što znači da je ulje, koje je neizostavan dio čuvene mediteranske kuhinje, u opasnosti da postane luksuzni artikl.
"Cjenovni šok, kada se radi o maslinovom ulju, dokaz je da suša uzrokuje rast cijena živežnih namirnica", piše najveći španjolski dnevnik El País. Prema posljednjim dostupnim podacima (iz ožujka 2023.), cijene hrane u Španjolskoj porasle su za 16,5 posto u roku od dvanaest mjeseci - u cijeloj EU za čak 19,2 posto. Hoće li klimatska kriza uskoro postati kriza hrane?
Neki španjolski proizvođači pokazali su se inventivni u krizi i stvorili su novi proizvod: miješaju dragocjeno maslinovo ulje s mnogo jeftinijim suncokretovim uljem i tu mješavinu prodaju po povoljnoj cijeni. Da je ovaj proizvod, koji se reklamira sa svjetlozelenim maslinama na etiketi, zapravo mješavina skupog i jeftinog ulja postaje jasno tek kada pročitate ono što je sitnim slovima napisano na etiketi.