Prije gotovo 50 godina u delti rijeke Po postojao je otok Batteria. Površine otprilike 300 hektara, bio je dom za nekoliko desetaka obitelji. Otok je nestao pod valovima Jadranskog mora za vrijeme velike oluje 1976. godine.

'Ako želite vidjeti Batteriju, ona je ovdje dolje, tri metra ispod površine', kaže ribar Natale Mantovan dok zaustavlja svoj čamac u blizini polupotopljenih zgrada. 'Nas dvadeset živjelo je na otoku, a 1500 je radilo u skladištima, na poljima riže i u lagunama za uzgoj ribe.'

Tijekom stoljeća Batteria je polako tonula, što nije ništa neuobičajeno za sedimentno tlo, ali u njenom slučaju proces je ubrzan ekstrakcijom metana, piše Guardian.

Sada je Polesine ponovno u opasnosti. Talijanska vlada poništila je zabranu, najavivši da će ponovno dopustiti vađenje plina. Plan je otvaranje novih bušotina u gornjem Jadranu, što je izazvalo bijes i prosvjede stanovnika.

Područje Polesine, dio regije Veneto, bogato je metanom. 'Oduvijek smo znali da je bogato plinom, samo trebate napraviti rupu u jarku i boćata voda počne izlaziti', kaže Vanni Destro, umirovljeni željezničar i član Odbora Polesine No Drills, skupine koja se protivi novom crpljenju plina.

Prve bušotine izgrađene su 1935. godine, a do 1959. godine bilo ih je 1424. Proces ekstrakcije izvlači plin i slanu vodu iz podzemlja, a zatim ih razdvaja. Međutim ekstrakcija može pogoršati postojeće probleme sa stabilnošću tla, posebno u područjima u kojima ono već ima tendenciju urušavanja.

U 1950-ima Polesine je doživjelo ozbiljne poplave, uključujući onu u studenom 1951., u kojoj su poginule 84 osobe, a gotovo 200.000 ih je raseljeno. Crveni križ procijenio je u to vrijeme da je potopljeno 100.000 hektara zemlje, što je površina veća od Ženevskog jezera. Seizmolog Pietro Caloi, kojeg je vlada zadužila za procjenu uzroka, utvrdio je 1957. da je vađenje plina krivo za 'urušavanje terena u delti'. Caloi je pozvao vlasti da zatvore bušotine.

Vlada je poslušala savjet, ali to nije bio kraj priče. Brzina slijeganja se usporila, ali proces se nastavio. 'Nije dovoljno sve isključiti, postoji ogromna pokretačka snaga koja traje 30 do 40 godina', kaže Giancarlo Mantovani, inženjer na čelu Consorzio di Bonifica, javnog tijela koje upravlja radovima na melioraciji u delti rijeke Po. 'Otkako su zatvorili bušotine, pali smo za još dva i pol metra.'

Ako to područje još uvijek pati od posljedica vađenja plina iz prošlosti, postavlja se pitanje zašto je talijanska vlada odlučila nastaviti s tom praksom nakon 60 godina.

Rat u Ukrajini odigrao je svoju ulogu. Italija se prije oslanjala na ruski plin i pokušava povećati domaću proizvodnju u nastojanju da ojača svoju energetsku sigurnost. U svom inauguracijskom govoru 2022. talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je: 'Naša mora imaju nalazišta plina koja imamo dužnost eksploatirati.'

Predložene nove bušotine u Polesineu gradit će se u moru, ali su blizu obale. Prema Mantovaniju, pokazalo se da bušotine na pučini tako blizu obale utječu na slijeganje tla u susjedstvu. 'Stanica za bušenje ispred Lido di Dante, u blizini Ravenne, uzrokovala je potonuće tla za metar i pol', kaže on.

Ekološke skupine oštro se protive projektu. One tvrde da vlasti riskiraju okoliš zbog minimalne količine plina. 'Govorimo o ukupno gotovo sedam milijardi kubičnih metara plina - po stopi od jedne i pol milijarde godišnje', kaže Giorgio Crepaldi, također član Odbora za zabranu bušenja. To je djelić talijanske godišnje potrošnje od 70 milijardi kubičnih metara. 'Vlada samo želi pokazati da poduzima nešto zbog povećanja troškova energije, ali bez obzira na lokalno stanovništvo.'

Lokalni političari također se tome protive, uključujući guvernera Veneta Lucu Zaiju, ključnog člana desničarske stranke Liga, glavnog političkog saveznika Braće Italije.

Moreno Gasparini, gradonačelnik gradića Loreo i predsjednik regionalnog parka Veneto u delti rijeke Po, također konzervativac, još je jedan od žestokih protivnika projekta. 'To bi bilo štetno', kaže on. 'Cijela je delta ispod razine mora. Zahvaljujući barijerama možemo živjeti ovdje, ali ako se more digne, morat ćemo otići.' Gasparini je spreman za borbu. 'Ako počne bušenje, blokirat ćemo ceste.'

Regija Veneto okupila je 2022. skupinu stručnjaka kako bi proučila situaciju. Izdali su izvješće u kojem navode da nema dovoljno informacija za utvrđivanje utjecaja koje bi bušenje imalo na obližnja područja i zaključili da se 'iz opreza aktivnost ne može dopustiti'.

Ipak, unatoč protivljenju i negativnom izvješću, čini se da je središnja talijanska vlada, koja ima zadnju riječ, odlučna nastaviti s eksploatacijom plina.