Obveznica iz 2019. izdana je uz kamatu od samo pola posto, zahvaljujući iznimno povoljnim uvjetima na tržištu novca i činjenici da je plasirana u eri negativnih kamata u Europi, kojoj po svemu sudeći dolazi kraj. Državni proračun više ne može računati na to da će novim obveznicama ostvarivati velike uštede na kamatama, već bi one ponovno mogle doći na razine od pet do šest posto, kao prije desetak i više godina.

Jednom kad Europska središnja banka krene podizati kamatne stope kako bi se borila sa sve višom inflacijom, koja je inače u eurozoni u studenom prošle godine dosegnula rekordnih 5,1 posto, kamate na obveznice nesumnjivo će porasti, što će otežati otplatu duga. Upitali smo domaće ekonomiste je li došao kraj mirnoj eri zaduživanja javnog sektora i čekaju li nas nove dužničke krize, kakve smo imali prilike gledati u ne tako dalekoj prošlosti.

Ekonomist i profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić ne misli da će do kraja ere jeftinog novca u Europi doći tako skoro.

'Povećanje referentnih kamata ne vidim u Europi, nego u SAD-u. Amerika ima visoku stopu gospodarskog rasta, ima visoku inflaciju i ima principijelnu ekonomsku politiku, što je razlikuje od EU-a', kaže nam Jurčić.

Prema njegovim riječima, Europa si ne može dozvoliti dizanje kamatnih stopa s nule još barem godinu dana jer ako sad stane s programima otkupa državnih obveznica, ionako krhak gospodarski oporavak mogao bi biti jako ugrožen. 'Europa kao da više ne postoji, s jedne strane imate bogate Njemačku, Francusku i Nizozemsku, a s druge strane visokozadužene zemlje poput Italije, Španjolske i Grčke - EU nije homogen', poručuje Jurčić.

Mišljenja je da kad uđemo u eurozonu i nas čekaju takvi problemi. 'Nikada nismo koristili hrvatsku kunu kako spada sve do ove krize, kad je HNB pod pritiskom politike i pandemije otkupio dvije milijarde eura državnih obveznica', kaže Jurčić te dodaje:

'Da nismo imali HNB, to se ne bi dogodilo i ubuduće takvu opciju nećemo imati, a ova izvanredna vremena pokazala su da je bolje imati kunu i sami djelovati dok ćemo u budućnosti za sve morati čekati odobrenje Europske središnje banke. Neće biti ništa bolje, prosjačit ćemo kod Europljana da nešto dobijemo', pesimističan je Jurčić.

Ekonomist Guste Santini također nije optimist po pitanju naših javnih financija nakon kraja ere jeftinog novca i po ulasku u eurozonu. 'Vrijeme niskih kamata mora proći, to je shvatila i Christine Lagarde, šefica ECB-a. Helikopterski novac je prešao svaku granicu i neće još dugo biti mjesta negativnim kamatama. To je poražavajuće za europsku ekonomsku politiku i jako joj umanjuje vrijednost', kaže nam Santini i nastavlja:

'Međutim kod nas politika traje četiri godine i oni koji su nas u ovoj krizi zadužili neće plaćati cijenu toga. Naše javne financije čekaju dramatični problemi jer svakom pijanstvu dođe kraj, a onda slijedi otrežnjenje, kad ćemo shvatiti da se nalazimo u slijepoj ulici.'

Santini zaključuje da u Hrvatskoj i dalje nema tržišnih reformi, zbog čega nas kapital izbjegava i seli se u druge zemlje, poput Slovenije. 'Osim toga, imamo visoku inflaciju koju politika ne zna riješiti i velik demografski pad koji će se još ubrzati. Priča da plaće u Hrvatskoj rastu zbog politike samo je priča, jer je rast plaća rezultat trendova na tržištu rada u cijeloj Europi', ogorčen je Santini.

'Hrvatska ne može utjecati na kretanje referentnih kamatnih stopa, no itekako može utjecati na kreditni rejting koji može biti protuteža rastu kamata', poručio je za tportal ministar financija Zdravko Marić.

'Cijelo vrijeme govorim da je ukupna kamata spoj referentne kamatne stope i premije rizika. I Njemačka je nedavno nakon dugo vremena izdala obveznicu s pozitivnim prinosom. Financijska tržišta reagiraju na globalne događaje, na inflacijske pritiske i na geopolitiku, a to se u konačnici vidi i kod nas', kaže nam Marić te zaključuje:

'Kad gledamo sve skupa, naš prinos je dobar, a put prema uvođenju eura vodi tome da se premija rizika dodatno smanji jer na rejting možemo utjecati, a na referentne kamate - ne.'