Prema PwC-ovim stručnjacima i autorima izvješća "Women in Work Index. The impact of COVID-19 on women in work", koji mjeri ekonomsko osnaživanje žena u 33 zemlje članice OECD-a, žene će više nego muškarci osjetiti utjecaj pandemije covid-19.

Kako su izvijestili iz PwC-a, više je žena nego muškaraca zaposleno u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom covid-19, a preliminarni podaci već pokazuju da su u 17 od 24 zemlje članice OECD-a koje su izvijestile o porastu nezaposlenosti u 2020. godini žene više pogođene gubitkom posla nego muškarci.

Prema podacima PwC-a, u usporedbi s 2019. godinom, procijenjena godišnja stopa nezaposlenosti u OECD-u lani je porasla za 1,7 postotnih bodova za žene, s 5,7 posto u 2019. na 7,4 posto u 2020. godini, te za 1,5 postotnih bodova za muškarce.

Tako podaci prikupljeni u PwC-ovom izvješću pokazuju da je globalno 40 posto zaposlenih žena, njih gotovo 510 milijuna, zaposleno u sektorima koje Međunarodna organizacija rada identificira kao najteže pogođene pandemijom covid-19, u usporedbi s 37 posto muškaraca koji rade u tim sektorima. Ti najpogođeniji sektori uključuju turizam, zabavu i rekreaciju, trgovinu i usluge prehrane, napominju iz PwC-a.

"Pozitivan trend izjednačavanja prilika za žene na tržištu rada prekinut je pandemijom  pa je potreban sustavan pristup kako bi se suzbili negativni učinci ove krize. Odgovor bi mogle biti inicijative za promicanje provedbe strategija ravnopravnosti spolova na radnom mjestu, povećanje broja žena zaposlenih u sektorima koji trenutačno najbrže rastu ili nastojanje da žene i muškarci budu jednako plaćeni za rad jednake vrijednosti. Uska suradnja između vlada i poslodavaca ključan je element bez kojeg se neće postići uspjeh”, izjavio je Cezary Żelaźnicki, partner u PwC-u Poljska, zadužen za aktivnosti poticanja raznolikosti i uključenosti u srednjoj i istočnoj Europi, a čiju izjavu PwC prenosi u objavi za medije.

Prema pristupačnosti tržišta rada za žene prednjače Island, Švedska i Novi Zeland

Na ljestvici zemalja članica OECD-a u pogledu pristupačnosti pojedinih tržišta rada za žene, pri čemu se čimbenici uzeti u obzir odnose na razliku u plaćama među spolovima, udio u radnoj snazi i stope nezaposlenosti u obje skupine, kao i broj ljudi koji rade puno i skraćeno radno vrijeme, prva mjesta drže Island, Švedska i Novi Zeland, dok posljednje pozicije pripadaju Meksiku, Južnoj Koreji i Čileu.

U tom ovogodišnjem izdanju PwC-ovog izvještaja, koje obuhvaća podatke za 2019. godinu, među zemljama srednje i istočne Europe Slovenija se nalazi na najvišem, četvrtom mjestu, Poljska drži 11. mjesto, Mađarska 18., Estonija 19., dok, od ukupno 33 zemlje, Češka zauzima 22., a Slovačka 26. poziciju.

Żelaźnicki je ocijenio da pojedine zemlje srednje i istočne Euopre imaju razloga biti zadovoljne, jer je u mnogim specifičnim pokazateljima analiziranim pri kreiranju indeksa žena na poslu njihov položaj znatno iznad prosjeka OECD-a, pa tako primjerice po kriteriju razlike u plaći među spolovima Poljska zauzima 5. mjesto od 33 zemlje OECD-a, dok po stopi zaposlenosti žena s punim radnim vremenom prva četiri mjesta zauzimaju Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska.

Autori izvještaja su istaknuli i da bi se, ako bi sve zemlje OECD-a uspjele podići stopu zaposlenosti žena na onu u Švedskoj, koja iznosi 81 posto, BDP cijele skupine mogao dugoročno povećati za čak 6.000 milijardi američkih dolara. Pritom, zemlje koje trenutačno imaju najniže stope zaposlenosti žena, poput Meksika, Italije i Grčke, imale bi najviše dobiti, zaključuju iz PwC-a.