HRANA KOJA NAM MOŽE NAŠKODITI

Vodič kroz 'veliku osmorku' namirnica koje izazivaju alergije

31.08.2022 u 08:21

Bionic
Reading

Alergije na hranu vrlo su česte, i s različitim posljedicama kod različitih ljudi, neke od njih su teže, neke skoro sasvim minorne. No, kakve god bile treba biti oprezan kod konzumacije. Danas postoje brojni testovi kojima se ispituje nečija alergija na pojedine namirnice, i kad primijetite određene pojave nakon što ste nešto jeli nije zgorega provjeriti

Medicina danas prepoznaje više od 170 namirnica koje mogu izazvati neku alergijsku reakciju, a s obzirom na način proizvodnje današnje hrane nije isključeno da će se taj dugi popis i širiti. Ne reagiramo jednako na svu tu hranu, a najteže posljedice izaziva "velika osmorka", osam glavnih prehrambenih alergena.

Riječ je o mlijeku, jajima, ribi, rakovima ljuskarima, orašastim plodovima, kikirikiju, pšenici i soji. Prema istraživanju centra za istraživanje prehrambenih alergija Sveučilišta Nebraska, ove namirnice izazivaju oko 90 posto svih alergijskih reakcija na hranu u SAD-u, a tako je i drugdje po svijetu. Zbog toga je iznimno važno bolje razumijevati kako djeluju, u kojoj hrani ih ima i kako ih prepoznati.

  • +3
Alergija na hranu Izvor: Profimedia / Autor: Z Jan / Panthermedia / Profimedia

Mlijeko

Mlijeko najčešće izaziva alergije kod male djece. Prema medicinskim istraživanjima, dva do šest posto novorođenčadi alergično je na mlijeko, ali kod ogromne većine ta alergija nestaje do šeste godine.

Alergija na mlijeko obično je povezana s reakcijom imunološkog sustava na određene proteine, ali intolerancija na mlijeko može biti rezultat i genetski izazvane nemogućnosti probavljanja laktoze u mlijeku. Najproblematičniji alergeni u mlijeku su neki od najčešćih proteina u toj namirnici, uključujući kazein, alfa-laktalbumin i beta-lactoglobulin. Ovi proteini nalaze se u mlijeku većine sisavaca, zbog čega zamjena kravljeg mlijeka nekim drugim ne mora uvijek polučiti pozitivan rezultat.

Jaja

Djeca su često alergična i na jaja, ali slično mlijeku do dobi od šest godina problem obično nestaje. Simptomi alergije na kokošja jaja obično su vezana uz probavni sustav, no poznati su i slučajevi anafilaktičkih reakcija, te problema s disanjem. Glavni alergen u jajima je bjelanjak, dok žutanjak znatno rijeđe izaziva reakcije.

Zbog sličnosti jaja kod raznih ptica, ljudi nemaju alergijske reakcije samo na kokošja jaja, nego recimo i pačja i gusja. S druge strane, konzumacija mesa peradi u pravilu ne izaziva alergije.

Riba

Alergija na ribu češće se, sasvim razumljivo, pojavljuje na područjimana kojima je konzumacija ribe veća. Uobičajeni simptomi su reakcije na koži i probavnom traktu, i to vrlo brzo nakon konzumacije. Ove reakcije mogu biti i vrlo burne.

Bez obzira na velike razlike među ribljim vrstama, većina alergičnih ljudi osjetljiva je na različite vrste. Jedan od problema su i paraziti, od kojih neki mogu preživjeti i nakon toplinske obrade ribe.Isto tako, glavni riblji alergen, protein parvalbumin, zadržava svoju alergenost i nakon kuhanja, pa je osobama koje su primijetile neke reakcije najbolje sasvim izbjegavati ribu.

Rakovi ljuskari

Alergija na rakove poput škampa, kozica, rakovica ili jastoga obično se pojavljuje kod starije djece i odraslih, posebno na područjima gdje su zastupljeniji u prehrani. Simptomi se kreću od blage reakcije u usnoj šupljini, do jakih reakcija koje mogu biti i opasne po život. Mogući su i gastrointestinalni simptomi, te problemi s dišnim sustavom. Osobe koje imaju ovu alergiju mogu reagirati i na neke druge vrste, poput puževa, jer i rakovi i oni sadrže protein tropomiozin.

Kao i kod ribe, i ovdje se alergeni mogu zadržati nakon kuhanja ili pečenja, pa je izbjegavanje konzumacije puno efikasnija obrana.

Orašasti plodovi

Orasi, lješnjaci, pistacije i drugi orašasti plodovi vrlo su moćan izvor alergije kad se uzme u obzir količina potrebna da bi se izazvala jača reakcija. S tim problemom inače se suočava nešto više od jedan posto stanovništva.

Alergeni odgovorni za probleme s orašastim plodovima različiti su, riječ je o proteinima u sjemenju, potom proteinima koji služe obrani biljke, te profilinima. Već i minimalna konzumacija može izazvati ozbiljne posljedice, pa je apstinencija ključna kod sprječavanja alergije.

Kikiriki

Zastupljenost alergije na kikiriki, inače najčešće dječje alergije, u nekim dijelovima svijeta se utrostručila u posljednjih dvadeset godina. Primjerice, u SAD-u je dijagnosticirana kod 2,5 posto pedijatrijskih bolesnika.

Stvar nije nimalo bezazlena, jer je kikiriki najčešći uzrok smrti kod djece od svih koji su izazvani hranom ili alergijama. Dodatni razlog zbog kojega je ta biljka postala zloglasna, ma koliko je voljeli grickati dok gledamo utakmicu, jest i vrlo mala količina potrebna da bi se izazvala alergijska reakcija.

Simptomi se kreću u rasponu od blagih i ograničenih na neki dio tijela, do onih doista ozbiljnih i po život opasnih kod kojih je potrebna liječnička intervencija, inače prijeti gušenje i slični problemi.

Pšenica

Alergijske reakcije na pšenicu i druge žitarice najčešće se vide kod male djece i obično nestaju nakon prvih nekoliko godina života. No, sa žitaricama je povezana i celijakija kao reakcija na gluten koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi. Obično se događa da crijeva osobe osjetljive na gluten gube sposobnost apsorpcije hranjivih tvari. Jedan od velikih problema je to što izbjegavanje hrane s glutenom predstavlja golemi izazov, jer je taj protein iznimno široko rasprostranjen u brojnim jelima i namirnicama pripremljenim za kuhanje ili jelo.

Soja

Premda je također riječ o grahorici alergija na soju je znatno rjeđa od one na kikiriki. No, simptomi su slični, i mogu varirati od blagih do smrtonosnih.

Zanimljivo je da postoje značajne razlike u snazi reakcije na soju u različitim dijelovima svijeta. One su posljedica razlika u pripremanju hrane i načinu konzumacije, ali i drugih faktora, recimo alergija na pelud. Poput glutena, soju je teško izbjeći jer je sastavni dio procesuirane hrane.