Ono što će svakako obilježiti iduću godinu jest financijski, politički, građevinski i arhitektonski zahtjevan proces obnove u glavnome gradu, čemu se, nažalost, pridružuje i obnova u pokupskom i moslavačkom kraju koji je i prije potresa bio pritisnut ratnim naslijeđem i manjkom ekonomskih mogućnosti.

Dinamika i kvaliteta obnove izravno će biti vezana uz ishod lokalnih izbora, premda još nije posvema jasno može li ih i presuditi. Uz to, poslijepotresna obnova Zagreba, posebice njegovog užeg, povijesnog središta, razotkrila te će i u budućnosti razotkrivati sve nedorečenosti urbanizma i određivanja javnih prioriteta.

Nadalje, veliki projekt obnove bit će i veliki test izdržljivosti institucija, odnosno pokazatelj je su li mehanizmi suzbijanja, otkrivanja i kažnjavanja korupcije, nepotizma, sukoba interesa i rasipničkog upravljanja javnim novcem i materijalnim resursima, koji su uvedeni uvelike pod izvanjskim pritiskom Europske unije, zaživjeli, tj. imaju li sposobnost djelovanja. Također, ne treba zaboraviti kako će (daljnje) zbrinjavanje građana pogođenih potresnim razaranjem te prioritiziranje obnove pojedinih dijelova grada uvelike pokazati na kojim osnovama je sazdana socijalna politika te u kojoj mjeri je društvo duboko stratificirano. Naposljetku, ostaje pitanje hoće li obnova nakon potresa pokrenuti (novi) balon na tržištu nekretnina te kada će se on (ponovno) rasplinuti. To je, dakako, povezano i s pitanjem uvođenja poreza na (dodatne) nekretnine kojega vlada zasigurno neće htjeti (niti moći) uvesti u godini lokalnih izbora.

Izbori

Skoro pola godine prije samoga održavanja izbora za općinsku, gradsku i županijsku razinu, pomalo je nezahvalno išta prognozirati ili tumačiti, budući da još nisu (do kraja) poznati svi kandidati za čelna mjesta, kao niti konstelacije u kojima će stranke zajedno izlaziti na izbore za predstavnička tijela. Lokalni će izbori svakako biti krajnje uzbudljivi u barem tri od četiri najmnogoljudnija grada u zemlji, uz ponajveće uloge u aferama opterećenoj metropoli. Istodobno, u velikom dijelu zemlje se ipak na svibanjskim (i lipanjskim) izborima može očekivati stabilnost i kontinuitet, uz tek mjestimičnu naoblaku i pljusak.

Pored toga, proljetni sraz na biralištima bit će i test snage za nove političke opcije, tj. za njihovu sposobnost izgradnje mreže lokalnih ogranaka, kao i provjera novoga vodstva kod glavne oporbene stranke. Naposljetku, kod glavne stranke na vlasti lokalni će izbori biti dodatna prilika da šef vlade i stranke, nakon unutarstranačkih izbora koji su utihnuli ili uklonili izazivače i bukače, dodatno nagradi, odnosno kazni stranačke kolege.

Popis

Osim lokalnih izbora, politički događaj godine svakako će biti popis stanovništva. Popis će se u Hrvatskoj provoditi što putem e-građanina, što terenski, a iste godine bit će i u susjednim zemljama europskoga jugoistoka, osim Bosne i Hercegovine, čiji je posljednji popis, 2013., izazvao niz osporavanja rezultata. Premda rezultate popisa vrlo vjerojatno nećemo saznati tijekom te iste, 2021. godine, njegovo provođenje i očekivani, preliminarni rezultati, otvorit će brojne političke rasprave, a mogli bi i biti izazov za vladinu većinu.

Predstavnici nacionalnih manjina, u prvom redu one najbrojnije, srpske, očekivat će od vlade da, sukladno prethodno dogovorenome, među popisivačima razmjerno udjelu u stanovništvu budu zastupljeni sâmi pripadnici pojedinih etničkih skupina, budući da se polazi od pretpostavke da se građani slobodnije izjašnjavaju o etničkom podrijetlu i materinjem jeziku ako su popisivači njihovi sunarodnjaci. Provođenje i implikacije rezultata popisa bit će posebno politizirani u Vukovaru te će zasigurno ponovno na dnevni red vratiti pitanje uvođenja dvojezičnih natpisa tamo gdje su zadovoljeni uvjeti propisani ustavnim zakonom.

Pored toga, popis stanovništva trebao bi razotkriti koliko je doista loša demografska situacija, kako u pogledu dobne strukture stanovništva, tako i migracijskih tokova od manjih, ruralnih zajednica prema većim gradskim područjima te, naposljetku, razmjere emigracije u druge zemlje članice Europske unije, poglavito Irsku, Njemačku i Austriju. Međutim, ovi uvidi naći će se pred izazovom utvrđivanja stvarnoga stanja zbog česte prakse polovične odselidbe i održavanja privida življenja u matičnoj sredini. Iskustvo bosanskohercegovačkoga popisa pokazalo je kako su se mnogi građani namjerno zatekli u starom zavičaju kako bi se mogli popisati te tako 'podebljati' brojke svoje etničke skupine, bez obzira što stvarno godinama žive drugdje, najčešće izvan granica zemlje.

Sezona

Premda smo bili obećali kako se u ovom pogledu u budućnost nećemo osvrtati na pandemiju, moramo ju posredno spomenuti u kontekstu iduće turističke sezone. Naime, globalna javnozdravstvena ugroza dodatno je razgolitila ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu, kao i upitnost održivosti sadašnjega modela sezonskoga, masovnog turizma, s ponudom s najmanjim zajedničkim nazivnikom, bez osmišljavanja uklapanja ove uslužne industrije u zahtjeve zaštite okoliša te autentičnog kulturnog podneblja.

Iduća će godina vrlo vjerojatno biti godina koja će i dalje imati smanjen opseg međunarodnih putovanja, ali godina veće ili manje recesije u nizu zemalja, što će se negativno odraziti upravo na toliko željeni priljev deviza od stranih gostiju na Jadranu.

Europa

Od važnih događaja na europskoj sceni valja istaknuti okončanje Brexita te izbor novog vodstva njemačkog CDU-a koje će, prema svemu sudeći, u kombinaciji sa Zelenima, na jesenskim izborima formirati i novu njemačku vladu. Brexit Hrvatsku neće previše ekonomski tangirati, no ono što će biti zanimljivo pratiti jest kako će se novo njemačko vodstvo pozicionirati unutar Europske pučke stranke te u kojoj mjeri će Europska komisija doista koristiti instrumente koji su joj na raspolaganju kako bi stisnula Poljsku i Mađarsku na poštivanje neovisnosti sudstva u kontekstu uvjetovane postpandemijske pomoći, tj. europskoga paketa za oporavak i rast.

Susjedstvo

U kontekstu prolongacije sukoba između Komisije i Mađarske, bit će zanimljivo pratiti i hrvatske reakcije, posebice kada se u vidu ima i očekivani pravomoćni rasplet presude u slučaju Ina-MOL. Također, nastavno na proglašenje ZERP-a i novopronađene dobre odnose s Ljubljanom, bit će uzbudljivo gledati što će se događati ako Janša i nastavi voditi svoju stranku i zemlju u smjeru svojeg uzora, Viktora Orbána, ali i eventualno pogoršanje odnosa Zagreba i Ljubljane u slučaju neke druge nove slovenske vlade, s obzirom da je pred Božić Karl Erjavec, vođa stranke umirovljenika, vječni ministar u vladama svih boja te predstavnik tvrdog kursa prema Hrvatskoj, odlučio napustiti Janšinu vladu.

Naposljetku, u 2021. ćemo vidjeti jesu li najave nove američke administracije, ali i europskih dužnosnika, kako se u Bosni i Hercegovini 'sprema veliko pospremanje' bili još jedna prazna puška te hoće li Markov trg i Zrinjevac u kontekstu epiloga lokalnih izbora u susjednoj zemlji, ali i (ponovnog) otvaranja priče o izbornoj reformi (konačno) ponuditi neku opipljivu, supstancijalnu i konstruktivnu politiku prema Sarajevu i Mostaru, onkraj sintagme o ravnopravnosti konstitutivnih naroda koja nikada nije ispunjena jasnim sadržajem.