Članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) dali su na skupštini u palači Akademije u četvrtak navečer akademiku Zvonku Kusiću mandat da i u iduće četiri godine bude na čelu te vodeće hrvatske znanstvene i kulturne ustanove koja bi, smatra Kusić, trebala preuzeti inicijativu, a ne samo reagirati na događaje
Potporu za drugi četverogodišnji mandat dobili su i dosadašnji potpredsjednici akademici Jakša Barbić i Velimir Neidhardt te glavni tajnik akademik Pavao Rudan. Dosadašnji čelnici HAZU-a nisu imali protukandidate, a na skupštini bilo je 117 akademika, od njih ukupno 148.
Akademik Kusić dobio je 109 glasova od 117 nazočnih akademika, obojica potpredsjednika po 105 glasova, a glavni tajnik dobio je 80 glasova. Izbornoj sjednici predsjedao je akademik Vladimir Stipetić, a postupak glasovanja objasnio je akademik Ivan Cifrić rekavši da za izbor svaki kandidat mora dobiti najmanje 70 glasova jer od 148 članova Akademije njih deset već duže vrijeme ne može zbog zdravstvenih razloga sudjelovati u njezinu radu, deset akademika se ispričalo zbog nedolaska, a 11 akademika to nije učinilo.
U govoru što je prethodio glasovanju akademik Kusić se osvrnuo na rad HAZU-a u njegovu dosadašnjem mandatu kada je Akademija, među ostalim, proslavila 150. godišnjicu, osnovala nove zavode u Križevcima i Rijeci, donijela deklaraciju kojom je podržala ulazak Hrvatske u EU, a svojim je deklaracijama osudila prvostupanjske presude Haaškog suda generalima iz Hrvatske i BiH te reagirala na osporavanje hrvatskog identiteta Bunjevaca. Uvedena su i redovita predavanja četvrtkom kao dijalog s javnošću, kao i Dani otvorenih vrata HAZU.
Ustvrdio je kako je HAZU najveća konstanta i simbol hrvatskoga društva u kojoj se ostvaruje konsenzus protiv destrukcije i podjele nacije i društva. Akademik Kusić istaknuo je kako HAZU ima veliku odgovornost kao referentno mjesto u društvu koje naciji poručuje kako treba raditi. S tim u vezi, najavio je da će Akademija, unatoč financijskim restrikcijama, i u idućem razdoblju zadržati kontinuitet dosadašnjeg rada, pri čemu će pak, smatra, 'Akademija što više trebati imati inicijativu, a što manje reagirati'.
Najavio je da će HAZU, kao referentno mjesto u društvu, i dalje nastaviti s održavanjem znanstvenih i stručnih skupova o svim društvenim problemima na kojima se donose rješenja utemeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim principima.
'Akademija je jedina u stanju, na osnovu svog autoriteta, kontinuiteta, nepristranosti i neovisnosti, mobilizirati i okupiti najbolje stručnjake i znanstvenike iz cijelog društva. Konsenzus o kojem svi pričaju postoji jedino u Akademiji. Ona promiče jedinstvo nacije i u ovoj Akademiji postoji samo jedna Hrvatska. Akademija je najveća konstanta, najveći simbol i savjest nacije', rekao je akademik Kusić.
Najavio je i da će HAZU uskoro obilježiti 130. godišnjicu Strossmayerove galerije starih majstora, 120. godišnjicu smrti Franje Račkog, 80. godišnjicu dolaska Bašćanske ploče u palaču HAZU, a iduće godine i 200. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera.
Na skupštini je izabrano i pet članova Predsjedništva HAZU-a koji su svi dobili potporu više od stotinu akademika - to su akademkinja Milena Žic-Fuchs te akademici Nikša Gligo, Nikola Kallay, Krešimir Nemec i Mirko Zelić, a akademici su velikim brojem glasova potvrdili i izbor tajnika svih devet razreda HAZU.
Akademik Zvonko Kusić rođen je 1946. u Zagrebu, po struci je liječnik, specijalist nuklearne medicine te specijalist radioterapije. Redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojem je bio i dekan i predstojnik je Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice Sestre milosrdnice u Zagrebu gdje je bio i ravnatelj. Stručno se usavršavao u SAD-u i Velikoj Britaniji. Redoviti član HAZU-a postao je 2000. godine, a od 2004. do 2010. bio je tajnik Razreda za medicinske znanosti. Za predsjednika HAZU-a izabran je 2010. godine.
