Eksperimentalni roman Burnsovoj je treći, a napisan je u vrijeme etnonacionalističkih sukoba u Sjevernoj Irskoj 1970-ih iz perspektive neimenovane 18-godišnjakinje, 'srednje sestre'. Djevojci se uporno i napadno udvara puno stariji, oženjen i moćan muškarac povezan s paravojnim skupinama, kojeg zove mljekar. Priča je, prenosi Guardian riječi predsjednika žirija Man Bookera, filozofa Kwamea Anthonyja Appiaha, 'izuzetno originalna'.

'Nitko od nas nikad nije pročitao nešto ovakvo', rekao je Appiah, objavljujući pobjedu Anne Burns 16. listopada u Londonu.

'Nevjerojatno osebujan glas Anne Burns u ovoj iznenađujućoj i zavodljivoj prozi preispituje konvencionalni način razmišljanja i forme. Ovo je priča o brutalnosti, seksualnom napadu i obrani, protkana jetkim humorom', ocijenio je.

Na dodjeli je 56-godišnja Burns rekla kako smatra da joj je kao spisateljici posao takav da se pojavi i da bude prisutna.

'To je proces čekanja u kojemu jednostavno morate pričekati da vam vaši likovi kažu njihove priče', objasnila je.

Na pitanje kako je ispunila dugu prazninu od knjige 'No Bones' iz 2002., koja je završila u izboru za nagradu Orange, Burns je ispričala da se bavila komercijalnim događanjima i preseljenjima.

A što će s novcem koji je sada dobila?

'Riješit ću dugove i živjeti od onoga što mi ostane.'

Burns je prva autorica iz Sjeverne Irske koja je dobila nagradu Man Booker. Prijašnji irski dobitnici, John Banville, Anne Enright i Roddy Doyle, svi su iz Republike. Osim toga, Burns je prva pobjednica od 2013., kad je nagrađena Eleanor Catton za 'Luminare', koji su u međuvremenu prevedeni i u Hrvatskoj.

U konkurenciji za Man Bookera ove godine bili su američki pisac Richard Powers, kanadska spisateljica Esi Edugyan te 27-godišnja Daisy Johnson, najmlađa autorica u izboru za nagradu.

Rođena u Belfastu, Burns trenutno živi u Istočnom Sussexu, a roman je bazirala na vlastitom iskustvu odrastanja u mjestu koje je opisala kao prepuno nasilja, nepovjerenja i paranoje. U knjizi se mljekar udvara srednjoj sestri, koja nije zainteresirana, ali svejedno krenu glasine da je u vezi s njim. 'Ali nisam u vezi s mljekarom. Nije mi se sviđao, bojala sam se njegova udvaranja i zbunjivali su me njegovi pokušaji da budemo u vezi', kaže pripovjedačica priče. 'Ne znam čiji je on bio mljekar. Naš nije. Vjerujem da nije bio ičiji mljekar. Nije primao narudžbe za mlijeko, nije nosio mlijeko, nikad nije dostavljao mlijeko.'

Prema riječima predsjednika žirija Man Bookrea Appiaha, ova žena živi u podijeljenom društvu u kojemu je napastuje muškarac koji je seksualno zainteresiran za nju.

'On koristi podjele u društvu kako bi proganjao djevojku', pojašnjava i dodaje kako je kroz opis specifičnosti ovoga društva Burns dotaknula univerzalno iskustvo jer je svijet prepun podijeljenih društava.

'Milkman' se dotiče i današnjih problema, dodao je Appiah. 'Potaknut će ljude da razmišljaju o pokretu #MeToo jer pruža dublju, suptilniju te moralno i intelektualno zahtjevniju sliku toga što taj pokret zapravo jest.'

Za protagonisticu i pripovjedačicu, djevojku koja čita dok šeće, rekao je kako ima 'izuzetan' glas.

'Održava se svojim zdravim razumom, humorom i čitanjem. Načitana je osoba u prilično nenačitanom društvu', pojasnio je Appiah, s kojim su u žiriju bili autorica krimića Val McDermic, književni kritičar Leo Robson, feministička spisateljica Jacqueline Rose i umjetnica Leanne Shapton.

U nedavnom intervjuu Burns je otkrila kako 'Milkman' potječe iz nekoliko stotina riječi koje su bile suvišne u romanu što ga upravo piše. Pokušala ih je uobličiti u kratku priču i pretvorile su se u roman.

'Knjiga nije funkcionirala s imenima. Gubila je svoju moć i atmosferu i pretvarala se u lošiju ili jednostavno u drugačiju knjigu. U ranoj fazi pisanja probala sam s imenima nekoliko puta, ali roman to jednostavno nije podnosio. Priča bi postajala teška i beživotna i odbijala bi ići dalje sve dok opet ne bih izvadila ta imena. Ponekad ih je knjiga i sama izbacivala', rekla je autorica.