Za izložbu, koja će ostati otvorena do 11. ožujka, slike će se posuditi iz hrvatskih muzeja i galerija te privatnih zbirki, a bit će izložene i slike iz Zlatne dvorane i palače u Opatičkoj 10 na zagrebačkom Gornjem gradu te velik broj Čikoševih radova koji će ovom prilikom premijerno biti predstavljeni javnosti, najavljeno je danas iz Umjetničkog paviljona.

Jedan od ishodišnih opusa hrvatske moderne umjetnosti bit će predstavljen kroz kritičku retrospektivu autora izložbe, povjesničara umjetnosti akademika Tonka Maroevića, ističe se u najavi.

Bela Čikoš Sesija (Osijek, 1864.– Zagreb, 1931.) na umjetničkom je planu otvarao putove autonomnijih, modernijih tendencija, a bio je i jedan od osnivača sustavne likovne nastave iz koje se razvila zagrebačka Akademija likovnih umjetnosti.

Njegova umjetnost predstavlja znatan doprinos europeizaciji hrvatske kulture i jamačno je jedan od apogeja moderne s težnjom povezivanja različitih stvaralačkih iskustava. Umjetnički se formirao u Beču i Münchenu, a godinu dana boravio je i u Italiji. Na prijelazu stoljeća mijenja izraz u smjeru secesijske stilizacije, odnosno, naglašene simbolističke spiritualnosti postigavši rezultate koji ga promoviraju u najizrazitijeg simbolista među našim slikarima. Ključna Čikoševa djela su mitološkog, literarnog i religioznog nadahnuća.

Na Hrvatskom salonu 1898., kojim je i otvoren Umjetnički paviljon, Bela Čikoš Sesija je uz Vlahu Bukovca bio zastupljen s najvećim brojem djela. Iako je dijelom bio pod utjecajem Bukovca, Bela Čikoš je neposrednije slijedio vlastitu imaginaciju i svoje duhovne preferencije, što mu je omogućilo da ostvari relevantna likovna i kreativno autonomna dostignuća kojima je dao značajan doprinos osuvremenivanju tadašnje hrvatske likovno-umjetničke scene, stoji u najavi izložbe.