U rujnu i listopadu 2017. Katalonija se danima nalazila na naslovnicama svih svjetskih medija. Lokalna vlada organizirala je referendum o neovisnosti koji je španjolski ustavni sud proglasio nelegalnim, a pristaše i protivnici odcjepljenja naizmjenice su održavali prosvjedne skupove u glavnom gradu Barceloni i diljem te pokrajine na krajnjem sjeveroistoku Španjolske. Napetosti su kulminirale prvog dana listopada, kad su tijekom samog glasovanja izbili između pristaša neovisnosti i snaga nacionalne policije nasilni sukobi u kojima je ozlijeđeno više stotina ljudi.

Epilog je poznat: katalonski je parlament raspušten, a katalonski su čelnici - uključujući predsjednika Carlesa Puigdemonta - optuženi za pobunu. Uglavnom, pokret za neovisnost Katalonije učinkovito je ugušen kombinacijom legalnih i represivnih mjera te izostankom međunarodne podrške, no kad je čovječanstvo pogodila pandemija covida, na koju se kasnije nadovezala brutalna ruska invazija na Ukrajinu - bilo je jasno da su zagovornici odcjepljenja izgubili momentum. Katalonski su domoljubi svoju borbu za nacionalnu opstojnost bili prisiljeni prebaciti s političkog na teren kulture, a na tom terenu Katalonija ima puno toga čime se može ponositi - između ostaloga, 'najljepšu knjižaru na svijetu'. Smještena u Carrer de Pau Claris u središtu Barcelone - samo nekoliko minuta hoda od središnjeg trga Placa de Catalunya - Ona je najveća knjižara na svijetu posvećena knjigama na katalonskom jeziku, ali je istodobno kulturno središte Barcelone u kojemu se okuplja intelektualna i umjetnička elita toga grada, barem ona katalonski orijentirana.

Za to doista posebno mjesto zaslužan je Tatxo Benet, uspješan poslovni čovjek i filantrop koji je svoju viziju doprinosa katalonskoj kulturi ostvario u dizajnerski jedinstvenom prostoru, svojevrsnoj književno-umjetničkoj galeriji za koju nema puno presedana u svijetu, ako ih uopće ima. Punim imenom Ona Llibres - 'ona' na katalonskom znači 'val', a ta se riječ nalazi i u imenu BarcelONA - knjižara je osnovana još 1962. s misijom očuvanja katalonskog jezika i književnosti, no tek je prije nekoliko godina, Benetovim preuzimanjem i ulaskom u fascinantan prostor u središtu grada, uspjela ostvariti svoj puni potencijal reprezentativnog 'mjesta na kojem se katalonska kultura otvara svijetu'.

'Ona Llibres je od svog osnutka posvećena isključivo katalonskom jeziku. Jedna je i jedina u Barceloni i jedna od rijetkih u Kataloniji. Katalonski jezik i katalonski narod zaslužuju mjesto kao što je Ona', rekao nam je njezin vlasnik Benet kad smo krajem travnja na Sant Jordi - katalonski nacionalni praznik posvećen knjigama - posjetili knjižaru. Ukupne površine od oko 900 četvornih metara, Ona je podijeljena na niz odjela dizajniranih u različitim bojama, a središnje mjesto zauzima Bookueria, najveći prostor s galerijom i velikom pozornicom na kojoj se svakodnevno održavaju razna događanja.

'To je naše šekspirijansko kazalište, mjesto na kojemu se održavaju sve naše književne promocije, pjesničke večeri, predavanja, koncerti, radionice i druga okupljanja', rekla nam je poznata katalonska književnica i voditeljica knjižare Iolanda Batalle. Iza pozornice nalazi se 'Picassova Guernica u tehnici Jacksona Pollocka' - monumentalna slika skupine umjetnika iz Engleske koja djeluje pod nazivom Art & Language - što je samo jedno od djela suvremene umjetnosti koje posjetitelji mogu vidjeli u knjižari. Na samom ulazu u Onu nalazi se veliki val načinjen od knjiga pod naslovom 'Vortex', vizija lokalne umjetnice Alicije Martin, tu su i slavne točkaste litografije Damiena Hirsta, zatim rad Rogelija Lopeza Cuence što prikazuje muškarca koji naizgled baca Molotovljev koktel, ali zapravo baca knjigu - 'jer knjiga je najopasnije oružje koje postoji' - te originalne rukom pisane pjesme i ilustracije Boba Dylana, među kojima i 'A Hard Rain's A-Gonna Fall'.

U knjižari se nalazi i odjel Cat-Lit Experience, na kojemu se kupcima nude glavna djela katalonske književnosti prevedena na strane jezike, te odjel posvećen književnosti za djecu nazvan PetitOna, s čarobno plavim zidovima kojima se kreću virtualni dinosauri, ronioci i vlakovi. Ona u svojoj ponudi ima više od 24 tisuće knjiga, ali njezina je ambicija prije svega posjetiteljima ponuditi duhovno iskustvo - biti živi hram katalonske kulture. 'Svaki dan imamo dva, tri, četiri razna događaja. U osnovi, ovo je kuća katalonske kulture, mjesto na koje ljudi dolaze samo da bi proveli neko vrijeme - a neki ovdje provedu čitav dan. Ovdje možete susresti katalonske prevoditelje, pisce, ali isto tako filmske i kazališne redatelje, glazbenike, ostale umjetnike, sveučilišne profesore, razne ljude s raznih područja', govori Batalle.

Svega toga ne bi bilo bez angažmana jednog čovjeka koji je odlučio dio svog velikog imetka uložiti u promociju katalonske kulture. Rođen u Lleidi 1957. kao Josep Maria Benet Ferran, Benet je studirao pravo i informatičke znanosti, ali nijedan od tih studija nije završio jer se još kao tinejdžer počeo baviti novinarstvom. Kako je u Barceloni radio za niz novinskih i televizijskih kuća prateći uglavnom politiku i sport, sredinom osamdesetih bio je jedan od osnivača Televisio de Catalunya (TVC), nove postaje koja je s vremenom srušila monopol javne televizije te osigurala prava na najvažnije sportske događaje i postala najgledanija u regiji.

Oslanjajući se na iskustvo koje je skupio, Benet je devedesetih godina osnovao tvrtku za produkciju i distribuciju televizijskih prava, a danas je vlasnik ili suvlasnik niza tvrtki, među kojima je Mediapro Group, multinacionalna produkcijska tvrtka koja posluje u četrdesetak zemalja svijeta i zapošljava više od sedam tisuća ljudi. Njegove misli i brige možda pripadaju nekim drugim sferama, no Benet je u razgovoru opušten i pristupačan, premda užurbana napetost ljudi iz njegova okruženja daje naslutiti da nije riječ o običnom posjetitelju knjižare.

Zanimaju me okolnosti u kojima je preuzeo Ona Llibres i je li ga pokolebala pandemija koronavirusa? 'Odluka je donesena puno prije pandemije', odgovara. 'Nakon nekoliko godina projektiranja i izgradnje, sve je bilo spremno za otvaranje knjižare u prvom tjednu travnja 2020. Naravno, zbog pandemije smo morali to odgoditi, ali napokon smo otvorili vrata sredinom lipnja, prvog dana u kojem je vlada ponovno odobrila rad trgovinama', kaže Benet. Ističe da je odlučio otvoriti novu Onu jer je kao pasionirani čitatelj bio dugogodišnji kupac u knjižari gotovo od dana u kojem se preselio u Barcelonu 1980. godine.

'Ona Llibres je započela s radom 1962. u Gran Via, blizu sadašnje lokacije. Kad se preselila u Carrer Gran de Gràcia, na udaljeniju lokaciju, nastavio sam ondje kupovati knjige. Jednog dana pala mi je na pamet ideja da vratim ovu povijesnu knjižaru u središte Barcelone. Dakle krenuli smo i uspjeli smo. I ne samo da smo je vratili u centar, nego smo izgradili najljepšu knjižaru na svijetu', rekao je.

Ona je doista jedinstvena, a mene zanima zašto mu je bilo važno da bude tako grandiozna: nije li se mogao zadovoljiti skromnijim prostorom? 'Odlučili smo da ćemo stvoriti knjižaru za 21. stoljeće. Prvo smo razmišljali o tabletima i ekranima, ali smo vrlo brzo shvatili da su papirnate knjige prošlost, sadašnjost i budućnost knjižara, pa smo se usredotočili na to da to mjesto učinimo što modernijim i spektakularnijim, gradeći nešto poput modernog hrama posvećenog katalonskom jeziku i književnosti, uključujući djela moderne i suvremene umjetnosti koja igraju veliku ulogu u cijelom okruženju.'

Na moj komentar da knjižarstvo u čitavom svijetu nije osobito unosan posao i na pitanje očekuje li ikakvu zaradu na tom projektu, Benet odgovara da je 'vrlo zadovoljan poslovanjem'. 'Rastemo od prvog trenutka. Svakoga dana sve više ljudi dolazi u Onu, a naš kulturni program postao je jedan od najatraktivnijih u gradu. Ne govorimo o profitu, govorimo o promociji', kaže Benet, kojemu je jedna od glavnih motivacija za otvaranje knjižare bilo očuvanje materinjeg jezika.

Katalonski je romanski jezik blizak okcitanskom, kojim danas govori oko deset milijuna ljudi u regijama na istočnoj obali Španjolske, zatim na Balearskim otocima, u Andori te u manjim područjima u Francuskoj i na Sardiniji. Književnost na katalonskom imala je svoje zlatno doba u kasnom srednjem vijeku - u djelima autora poput Ramona Llulla i Joanota Martorella - da bi u kasnijim stoljećima, osobito nakon osnutka i jačanja središnje španjolske države, bila prisiljena na povlačenje i svojevrsnu marginalizaciju. Nakon obnove u 19. stoljeću, katalonski jezik i književnost ponovno su se našli pod velikim pritiskom tijekom vladavine Francisca Franca. Ipak, od smrti španjolskog diktatora 1975. traje nova renesansa katalonskog jezika, a pisci poput Marije Barbal i Jaumea Cabréa iz starije te Irene Solà i Xaviera Boscha iz mlađe generacije postigli su svjetsku prepoznatljivost. Na tom je tragu i Eva Baltasar, čiji se roman 'Boulder' ove godine našao na užem popisu nominiranih za uglednu nagradu Booker International.

No čini se da katalonskom danas prijete novi izazovi. Tijekom boravka u Barceloni od više sam ljudi čuo da strahuju od postupnog nestanka njihova jezika zbog sve većeg korištenja španjolskog među mladim Kataloncima, osobito na društvenim mrežama. Pitam Beneta strahuje li za budućnost katalonskog? 'Za katalonski se bojim od rođenja, a sada imam 65 godina. Mi smo mali narod bez države. A državu koja bi nas trebala braniti zanima samo promicanje jezika koji nam konkurira. Dakle katalonski će jezik, kao što se to dogodilo u zadnjih nekoliko stoljeća, opstati samo ako mi Katalonci tako odlučimo. I evo, to i radimo: mi smo ponosni, radišni i tvrdoglavi ljudi. Mi smo poput vjernika. Sigurno ćemo se i dalje boriti za svoju kulturu i svoj jezik. Neće biti lako učiniti da nestanemo', kaže Benet te svoju knjižaru vidi kao bitan kotačić u tom mehanizmu. 'Svaka knjiga koja se prodaje u Ona Llibres je knjiga koja će se čitati na katalonskom. To se događa u Oni, a što je više raznih Ona, to će više biti katalonskih pisaca i katalonskih čitatelja', govori Benet.

On međutim ne planira stati na književnosti - za jesen je najavio otvaranje muzeja u Barceloni, u kojemu će izložiti svoju jedinstvenu zbirku zabranjene umjetnosti. Prvo umjetničko djelo u njegovoj kolekciji ima zanimljivu povijest. Instalacija madridskog umjetnika Santiaga Sierre pod naslovom 'Politički zatvorenici u suvremenoj Španjolskoj' prikazuje 24 crno-bijele fotografije na kojoj se nalaze zamagljeni portreti pristaša katalonske neovisnosti uhićenih nakon zbivanja 2017. godine, među kojima su bili politički čelnici koji nisu napustili zemlju, poput Oriola Junquerasa, Jordija Cuixarta i Jordija Sancheza. Sierrin rad zabranjen je na Međunarodnom festivalu suvremene umjetnosti (ARCO) u Madridu u veljači 2018. godine, no Benet ga je otkupio da bi ga izložio u muzeju u Lleidi. I usput dobio ideju za svoj novi projekt. U međuvremenu je sakupio kolekciju s više od stotinu cenzuriranih djela - zabranjenih zbog bilo kojeg razloga - umjetnika poput Aija Weiweija, Pabla Picassa, Andyja Warhola, Keitha Haringa, Banksyja, koje namjerava izložiti u reprezentativnom muzejskom prostoru u središtu Barcelone.

'Zapravo, službeni naziv bit će mu Museu de l'Art Prohibit, a bit će posvećen umjetničkim djelima iz cijeloga svijeta, onima koja su, na ovaj ili onaj način, iz raznih razloga, trpjela cenzuru i bila zabranjena. Bit će to nešto jedinstveno u svijetu, s djelima nekih od najboljih i najpoznatijih suvremenih umjetnika', kaže Benet.

Nakon što smo posjetili njegovu knjižaru Ona, uopće ne sumnjamo u to da će uspješno ostvariti i taj projekt.