Na popisu najtežih jezika za učenje kineski opravdano zauzima prvo mjesto, ali se zadnjih godina sve više ljudi odlučuje uhvatiti ukoštac s njim, ne samo zbog fasciniranosti dalekom kulturom, nego i zbog vrlo praktičnih razloga, radi studija ili posla. I u Hrvatskoj je sve popularniji izbor stranog jezika upravo kineski, a koliko ga je zaista teško (na)učiti, provjerili smo u Konfucijevom institutu Sveučilišta u Zagrebu, koji nudi besplatne tečajeve za djecu i odrasle
Da biste svladali samo osnove kineskog jezika, trebaju vam barem dvije godine, kažu nam u Konfucijevom institutu.
'Danas je u upotrebi između 10.000 i 20.000 znakova. Prosječan Kinez vlada s 5000 znakova, a za osnovnu komunikaciju potrebno je naučiti između 2500 i 3000 znakova. Ako naučite 2400 znakova, moći ćete čitati i razumjeti 99 posto sadržaja kineskih novina', objašnjava glasnogovornica Instituta Jelena Vrhovski.
No jedno je htjeti, a drugo moći. Osim što na prvi pogled djeluju komplicirano, kineski znakovi dodatne poteškoće stvaraju svojim strogo definiranim redoslijedom poteza prilikom pisanja pojedinog znaka. Slog tā, primjerice, ima jedan (isti) ton, ali ovisno o znaku može imati tri značenja: on (他), ona (她) ili ono (它).
Da su znakovi jedan od temeljnih problema, potvrdila nam je i profesorica Guo Ge, koja godinu i pol predaje kineski u Institutu.
'Zato se jako trudimo da im na što bolji način pokažemo strukturu znakova. Onda ih studenti mogu lakše zapamtiti', rekla nam je Guo Ge, a u Hrvatsku je iz hladnog kineskog Harbina, znanog i kao grad snijega i leda, došla preko programa kineske vlade za podučavanje kineskog u inozemstvu.
Polaznicima njenog tečaja u Institutu, osim znakova, teškoće stvaraju tonovi u kineskom, osobito prilikom prvih susreta s jezikom.
Kineski, naime, ima pet tonova. Četiri su strogo definirana, a peti je tzv. prazan ton. Značenje izgovorene riječi ili sloga ovisi o tonu. Ako pogriješite ton, ukratko, pogriješili ste i riječ, odnosno njeno značenje. Primjer je slog 'ma' s njegova četiri značenja, ovisno o četiri tona. Prvi ton, mā, znači mama, drugi ton, má, znači konoplja, treći, mǎ, znači konj, a četvrti, mà, psovati.
Zbog svega ovoga u prvom semestru ili prvoj godini učenja od kineskog odustaje između 40 i 50 posto polaznika, kaže nam Jelena Vrhovski.
'To je period u kojemu formiraju svoj stav prema tečaju i kineskom jeziku te odlučuju o nastavku učenja. Jedan od ključnih faktora prilikom donošenja odluke je i spremnost na ulaganje dodatnog truda u svladavanje jezika. Naime, kineski jezik zahtijeva svakodnevno učenje i ponavljanje naučenog gradiva izvan okvira redovne nastave. Ako osoba to nije u mogućnosti napraviti, postaje joj teško pratiti nastavu, što dovodi do pada motivacije i odustajanja. Odustajanje od tečaja na višim stupnjevima kreće se oko 10 do 20 posto po semestru', ističe Vrhovski i dodaje da je, kao i svaki drugi strani jezik, i kineski najlakše svladati ako se okružimo izvornim govornicima.
'Bilo bi idealno kada bi svaka osoba koja uči kineski jezik imala mogućnost višemjesečnog boravka u Kini. No svjesni smo da to u većini slučajeva nije izvedivo pa savjetujemo maksimalno korištenje blagodati interneta. Recimo, slušanje kineske glazbe i gledanje kineskih filmova i serija može puno pomoći pri učenju jezika, a istovremeno nudi i zanimljive informacije o kineskoj kulturi i njenom svakodnevnom životu. Poučno, korisno i zabavno u isto vrijeme', savjetuje Vrhovski.
'Sigurno ću početi gledati filmove i serije na kineskom da dobijem osjećaj za jezik', rekao nam je student Domagoj Kovačić, jedan od polaznika tečaja kod profesorice Guo Ge. Namjera mu je, kako je otkrio, preseliti se u Kinu na diplomski ili ići raditi ondje nakon što završi fakultet.
I studentica Hana Kantoci želi studirati u Kini pa je zato počela učiti jezik, a ostali u grupi tečaj su upisali zbog ljubavi prema stranim jezicima, fasciniranosti azijskom i dalekoistočnom kulturom, ali često i zbog poslovnih razloga.
'Kineski je danas alfa i omega i za posao i za komunikaciju i sve će se više ljudi njime služiti u budućnosti', kaže Sanda Car Andrijević, polaznica tečaja koja na jesen namjerava u Kinu i otputovati. Sanja Bach, još jedna polaznica, inače glasnogovornica Ministarstva financija, prošle godine u Kini je bila na godišnjem odmoru i jako joj se svidjelo sve što je vidjela, posebno spoj tradicije i visokih tehnologija. Tečaj je upisala zbog znatiželje i zbog važnosti poznavanja ovoga jezika danas u svijetu.
'Osnove kineskog jezika žele naučiti turistički vodiči i drugi djelatnici u turizmu i uslužnim djelatnostima kako bi mogli poželjeti dobrodošlicu gostima iz Kine na njihovom materinjem jeziku. Znanje kineskog jezika postalo je važno i zaposlenicima većih (i manjih) hrvatskih firmi koje su se otvorile prema kineskom tržištu, poduzetnicima u potrazi za kineskim partnerima, ali i osobama drugih profila i svih dobnih skupina koje smatraju da će im znanje kineskog jezika pomoći na poslovnom planu. Prije deset godina svi su vas čudno gledali kada biste rekli da učite ili čak studirate kineski jezik. Danas će se većina složiti da je riječ o pametnom ulaganju u budućnost', kaže nam Jelena Vrhovski iz Instituta na kojemu, uz Guo Ge, tečajeve vode izvorni govornici kineskog jezika, profesori Šangajskog instituta za međunarodnu trgovinu i nastavnici specijalizirani za podučavanje kineskog strancima, a nastava se odvija na engleskom jeziku.
'Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu trenutno ima 22 profesora i 908 polaznika upisanih na tečajeve kineskog jezika koji se održavaju na 25 nastavnih lokacija u sedam gradova. Najveći broj polaznika pohađa tečajeve za odrasle, a u toj su kategoriji najzastupljenije osobe od 25 do 34 godine', kaže Vrhovski.
Kineski u sedam hrvatskih gradova
Institut provodi besplatne programe učenja kineskog jezika na 25 nastavnih lokacija u sedam gradova (Zagreb, Osijek, Varaždin, Split, Dubrovnik, Rijeka i Zadar). Najnovija, 26. nastavna lokacija je Policijska akademija u Zagrebu, na kojoj je nastava počela sredinom svibnja. U listopadu ove godine Institut planira ponovno pokrenuti programe u Puli i prvi put krenuti s programima kineskog jezika u Opatiji, na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
U grupama je oko 15 polaznica i polaznika, koji na poduku dolaze dva puta tjedno, po 90 minuta u večernjim satima. Nastava se odvija u dva semestra, s upisima u veljači i rujnu, a jedan semestar ima 70 školskih sati. Nakon što ga odrade polaznici imaju završni ispit.
Osim za odrasle, Institut nudi tečajeve za srednjoškolce, koji ih mogu upisati kao izvannastavnu aktivnost u pojedinim školama i u samom Institutu.
'I učenici partnerskih osnovnih škola mogu učiti kineski izvan nastave cijelu godinu. Njima se tečajevi održavaju jednom tjedno po 45 minuta, a u pojedinim Knjižnicama grada Zagreba provode se radionice kineskog jezika koje su otvorene za sve osnovnoškolce, neovisno o školi koju pohađaju, i koje prate službeni kalendar školske godine', objasnila je Vrhovski, a preporučuje i Slobodni studij sinologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Prvu je generaciju studenata upisao 2004., nastava se održava u večernjim satima, a uz jezik obuhvaća kinesku književnost te povijest i kulturu.