Ususret Interliberu, zagrebačkom sajmu knjiga koji će se održati od 12. do 17. 11, razgovarali smo s Markom Šunjićem, glavnim urednikom izdavačke kuće Fibra. I ove godine ljubitelji stripova naći će na njihovom štandu brojne novitete uz prigodne popuste.

U fotogaleriji provjerite sjajnu Fibrinu recentnu ponudu, uz preporuke naslova koje nikako ne biste smjeli propustiti.

U sklopu tribine 'Strip-tease Matka Vladanovića' koja se održala u Booksi, istaknuto je da ste 'najrelevantniji i najkontroverzniji izdavač stripova u Hrvatskoj', čiji je rad značajno pridonio renesansi stripa kod nas. Možete li se povezati s takvim 'statusom'?

Mislim da se Matko malo previše zanio pokušavajući zaintrigirati ljude da dođu na tribinu. S druge strane, ipak je neosporno da je Fibrin doprinos renesansi stripa u Hrvatskoj vrlo značajan. Dovoljno je samo pogledati broj naslova koje smo objavili, kao i njihov značaj. Takva koncentracija kvalitetnih djela zaista je nešto nesvakidašnje, stoga nije ni čudo što izaziva takve reakcije i kod publike i kod kritike.

Vaš angažman u svijetu stripa traje još od uređivanja portala stripovi.com, te sudjelovanja u radu izdavačke kuće Libellus, a u Fibri ste uredili više od dvije stotine strip izdanja. Kako ste posegnuli za određenim naslovima te koncipirali toliko drugačiji pristup i ciljeve?

Vodim se isključivo svojim čitateljskim ukusom. Objavljujem one stripove koji su mene osobno oduševili i osvojili, bilo grafičko-likovnim izrazom, bilo pričom, pokušavajući obuhvatiti što širi spektar strip-škola, žanrova i razdoblja. Objavljujem stripove koje bih ja kao čitatelj volio pronaći na policama naših knjižara, stripove za koje mislim da su posebni i drugačiji i vrijedni objavljivanja.

Koliko je teško bilo zaobilaziti komercijalnije naslove i pružiti priliku drugoj vrsti stripova? Jeste li smatrali vaše odabire hrabrima ili jednostavno - nužnima?

Ne mislim da su komercijalni naslovi nužno loši, dapače. Teško da se npr. 'Čuvari' ili 'Maus' mogu smatrati nekomercijalnim naslovima, budući da su prodani u višemilijunskim nakladama diljem svijeta i da se stalno doštampavaju. Međutim, istina je da većinu Fibrina kataloga čine manje komercijalni naslovi i da se iz današnje perspektive takva odluka može okarakterizirati hrabrošću, ali iskreno, nisam uopće razmišljao o tome, jednostavno sam se vodio instinktom. Na neki je način to zaista bila nužnost, meni su ti stripovi toliko dobri da sam ih jednostavno morao objaviti!

U današnje doba izdavači jedva spajaju kraj s krajem, a Fibra otkupljuje prava na kultne svjetske naslove, primjerice stripove poput 'Čuvara' ili 'V for Vendetta' Alana Moora, 'Sandmana' Neila Gaimana ili 'Transmetropolitana' Warrena Ellisa. U čemu je tajna uspjeha?

U prvom redu u činjenici da je Fibra moj hobi i moja strast, dok mi je programiranje pravi posao. A budući da sam informatičar, veliki dio poslova oko pripreme za tisak i grafičke obrade (kao i distribucije, računovodstva i skladištenja) mogu obaviti sam, tako da su troškovi koje Fibra ima svedeni na minimum. Osim toga, imamo veliku podršku kulturnih institucija, posebno Ministarstva kulture i Francuskog instituta, a uspjeli smo i dvaput povući značajna sredstva iz EU fondova, što nam uvelike olakšava život i čini tako skupe i zahtjevne projekte poput 'Sandmana' ili 'Čuvara' mogućima.

Je li u domaćoj javnosti Fibra pomogla u širenju percepcije da je strip također 'ozbiljna' kulturna roba, a ne nešto samo za klince?

Da, to je svakako jedna od nuspojava na koju sam, iskreno rečeno, prilično ponosan. O stripu se sve više (blagonaklono) piše i priča u medijima, a imam osjećaj da ga se i sve više čita, što je svakako najvažnije.

Kako izgleda Fibrin tim i u kolikoj mjeri ste vi i vaši suradnici orijentirani na svijet stripa, a u kolikoj mjeri vodite i 'paralelne živote'?

Dakle, Fibra je doslovce one-man band, s tim da imamo nekoliko stalnih honorarnih suradnika: našu kućnu dizajnericu Melinu Mikulić koja je zaslužna za Fibrin fantastičan vizualni identitet, nekoliko prevoditelja među kojima svakako treba istaknuti Darka Macana Tatjanu Jambrišak i Gorana Marinića, kao i dva lektora. Oni su svi profesionalci (iako ne isključivo vezani za strip), dok sam ja jedini amater među njima.

Kakvo je naše strip-čitateljstvo, postoji li veliki rascjep između čitatelja Alana Forda, Modesty Blaise i Charlesa Burnsa?

Pa, kao i na svakoj sceni, postoji veliki rascjep između starije i mlađe publike, gdje je starija publika okrenuta uglavnom klasičnim, tradicionalnim naslovima iz svog djetinjstva, nesklona iskušavati s novim, suvremenim, alternativnijim izričajima. S druge strane, mlađa je publika otvorena prema novim tendencijama i lakše ih prihvaća. Problem je samo što je mlađe publike sve manje, klinci nažalost sve manje čitaju. Fibra ima sreću što su naši naslovi privukli određen broj publike koja nije a priori stripovska, već je riječ o ljubiteljima lijepe književnosti/slikarstva/filma koji su u naslovima koje Fibra objavljuje pronašli nešto novo i drugačije.

Kako vidite budućnost stripa u Hrvatskoj?

Iako izdavači uvijek i stalno kukaju kako je tržište u krizi, čini mi se da nikad nije bilo u tako teškoj krizi kao zadnjih godina. Opća besparica dovela je do dramatičnog pada prodaje, ljudi jednostavno teško odvajaju novac za kulturu koja je de facto postala luksuz. Svejedno, vjerujem da će strip scena opstati i nastaviti se razvijati. Teško da će se ikad vratiti ona masovna popularnost iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali interes će uvijek postojati. Stripofili su vrlo vjerna publika. Treba vidjeti što će, sada već neizbježni, digitalni stripovi promijeniti, hoće li oni privući nove on-line generacije čitatelja.

I za kraj, preporučite nam naslove koje nikako ne bismo trebali zaobići na ovogodišnjem Interliberu.

Lista bi bila poprilično duga jer samo Fibra je ove godine objavila pedeset naslova među kojima ima zaista mnogo bisera, ali ako već moram nešto izdvojiti, onda neka to bude ovako: od domaćih autora svakako ne biste trebali zaobići 'Mostarske želje' Frane Petruše i 'Ma daj!' Josipa Sršena. Što se stranih autora tiče, 'Čuvari' su zasigurno najznačajniji strip objavljen u Hrvatskoj ove godine (pa i šire), strip koji bi svatko tko se smatra ljubiteljem stripa trebao pročitati opće kulture radi. Tu su još i 'Pyongyang' Guya Delislea, 'Bilo jednom u Francuskoj' Fabiena Nuryja, novo izdanje sada već kultne 'Svagdanje borbe' Manua Larceneta, kao i 'Rabinov mačak' Joanna Sfara. U svakom slučaju, izbor je bogat i vrlo kvalitetan i siguran sam da će svatko lako pronaći nešto po svom ukusu!