'Zarana sam se opredijelio za stvaranje likovne zbirke djela malih formata', kaže Karninčić. Isprva je, dodaje, to bila slika njegovih financijskih mogućnosti, koje se nisu znatnije promijenile narednih 20 i više godina. Poslije se, međutim, uvjerio da mali format nije samo pitanje dimenzija, nego i duha i karaktera.

'Leonardo je svoje životno iskustvo zaključio tvrdnjom da se čovjek duha gubi u prevelikim prostorijama dok mu mala soba pomaže da se koncentrira. S formatima čovjek ovako ili onako komunicira: nekome ne odgovara mali, drugome ne odgovara veliki format. Ipak, poticajno je pitanje: zašto su studije, zašto su krokiji, skice, gotovo bez iznimke, uradci maloga formata? Pitanju slijedi odgovor: jer su najiskrenije reakcije na temu, a kao spontane – uvijek su i brze. Delacroix je zapisao da crtač mora čovjeka koji pada s ograde ili s prozora nacrtati prije nego mu tijelo dotakne tlo; slikaru, koji sjedi pred stalkom, s kistom u jednoj i paleti s uljenim bojama u drugoj ruci, takav se zahtjev ne može ni postaviti. Hoću reći: mali format nije samo malen, nego je i specifičan, poseban', objašnjava Karninčić, nekad jedan od poznatijih privrednika ovog podneblja, direktor tvornice 'Dalmacija' – Dugi Rat koji je od 1991. do 2003. živio u Italiji i u Milanu osnovao hrvatsko-talijansko-američku firmu SIDERFIN. U mirovini je od 1995., a od 1996. do 2005. vodio je ljetna likovna okupljanja LoBol, na kojima je ugostio broje domaće umjetnike.

Umjetnine je počeo skupljati još kao student, prije 60 godina, a za doniranje zasebnog dijela svoje zbirke Bolu odlučio se jer je, kako kaže, želio svome rodnom kraju ostaviti 'lijep i sadržajan dio (hrvatskog) kulturnog nasljeđa, 'kao dokument našega snalaženja u dodiru s Europom i svijetom, kao prikaz naših nastojanja ne samo u prostoru, nego i u vremenu: od kraja 19. stoljeća do naših dana'.

Prostor za galeriju pritom su osigurali sami mještani ponudivši jedan kat zgrade Poljoprivredne zadruge, u samom centru grada, na Rivi, i to u vrijeme sveopće apartmanizacije, kad je kultura mnogima zadnja na pameti što se tiče ulaganja. Karninčić kaže da mu je posebno zadovoljstvo što će njegova kolekcija biti smještena baš tu, budući da se radi o obnovljenoj kući stare Hrvatske čitaonice utemeljene 1897., koja je već tada mali Bol predstavljala kao kulturno i napredno naselje. Kultura se tako, Galerijom malih formata, vraća na svoje.

Iza uređenja prostora stoje arhitekti studija PIN, a posjetitelji će u njoj moći razgledati 300 djela u potpisu oko 220 autorica i autora. Selekciju su radili Igor Zidić, likovni kritičar i esejist te akademska slikarica Anabel Zanze. Karninčić je, kaže Zidić, imao neke za kolekcionara važne vrilne; kao prvo, 'ustrajnost u praćenju likovnih zbivanja i protagonistâ na umjetničkoj sceni te smisao za razgraničavanje, za sistematizaciju'.

'Diletantski bi bilo skupljati, primjerice, u ovakvoj zbirci modernu umjetnost cijeloga svijeta jer bi rezultat bio samo kaos: beskraj različitosti bez mogućnosti organizacije/strukturiranja materijala, bez potpunijega uvida u vrijednost segmenata i u smisao cjeline, bez zajedničkog nazivnika zbirke, bez mogućnosti uspostave rodoslovlja, bez nade u potpunost. Ovakva kakva je, Karninčićeva je zbirka prostorno determinirana, ali i povijesno definirana; ona je neslučajna, ima ustanovljive izvore i legitimne izdanke', navodi Zidić.

Među umjetnicama i umjetnicima koji su u njoj zastupljeni su Vlaho Bukovac, Oton Gliha, Marijan Detoni, Antun Motika, Nikola Reiser, Ksenija Kantoci, Ivo Lozica, Milena Lah, Antun Masle, Đuro Pulitika, Slavko Kopač, Ivo Šebalj, Edo Murtić, Albert Kinert, Marijan Jevšovar, Josip Vaništa, Ivan Picelj, Aleksandar Srnec, Božidar Rašica, Dušan Džamonja, Jagoda Buić, Zlatko Keser, Miroslav Šutej, Boris Bućan, Braco Dimitrijević, Goran Petercol, Vesna Pokas, Vlado Martek, Vasko Lipovac, Matko Trebotić, Nives Kavurić Kurtović, Marija Ujević, Vatroslav Kuliš, Zlatan Vrkljan, Zoltan Novak, Mirjana Vodopija, Žejko Lapuh, Gordana Drinković, Vlasta Žanić, Gorki Žuvela...

Tu su i dijelovi zbirke koji će, kaže Zidić, sigurno još rasti. Jedno je sekcija fotografija s radovima Toše Dabca, Milana Pavića, Ive Dekovića, Pere Dragičevića, Luke Mjede, Ane Opalić i Gorana Vranića, a drugo kolekcija video-radova i novih medija, među kojima su djela Nike Radić, Davora Sanvincentija, Vedrana Perkova i Vitra Drinkovića.

Galerija se svečano otvara 14. kolovoza u 21 sat.