'Osuđujemo britansko odbijanje poziva UNESCO-a da pokrene arbitražni postupak o vraćanju friza s Partenona iz Britanskog muzeja u Atenu', prenosi izjavu grčkog ministra kulture Nikosa Ksidakisa srpski Blic

Odbor za povrat kulturnih dobara UNESCO-a ponudio je u listopadu 2014. posredovanje u sporu između Velike Britanije i Grčke.

Predsjednik Britanskog muzeja u kojem se nalazi ovaj friz, Richard Lambert uputio je prošlog tjedna pismo atenskim vlastima u kojem navodi da njegova zemlja odbija posredovanje UNESCO-a.

'Britanski muzej želi uskladiti svoje i želje UNESCO-a u očuvanju ugrožene kulturne baštine, ali skulpture Partnenona koje su pažljivo očuvane ne pripadaju to kategoriji', navodi se u pismu.

Lambert je dodao da londonski muzej želi dobre odnose s grčkim kolegama zasnovane na partnerstvu, a ne na političkim odnosima dviju vlada. 'Zbog toga smatramo da intervencija UNESCO-a nije najbolji način za suradnju', dodao je predsjednik Britanskog muzeja.

Grčki ministar rekao je da Britanija 'stalno pokušava umanjiti značaj tog međudržavnog pitanja' dodajući da to nije samo spor između dva muzeja.

Grčka tvrdi da je dio friza s Partenona, koji je izgrađen u 5. stoljeću na Akropoli, ilegalno prebačen u Veliku Britaniju početkom 19. stoljeća.

Britanski muzej,u kojem je friz izložen i britanske vlasti uzvraćaju da je za taj vrijedni arheološki nalaz bolje da bude pohranjen u Londonu.

Skulpture poznate kao 'Elginov mramor' stajale su na unutarnjem frizu Partnenona sve do početka 19. stoljeća. Tada ih je britanski veleposlanik u Otomanskom Carstvu Thomas Bruce, 11. lord od Elgina, uz formalno dopuštenje otomanskih vlasti skinuo i odnio u London. Skulpture je 1817. prodao Britanskom muzeju, gdje se nalaze i danas.

Britanci su dugo govorili da skulpture neće vratiti jer Grci nemaju za njih prikladno mjesto. Kod njih se nalazi ukupno 75 od 160 metara originalnog friza, a stari muzej Akropole bilo je tijesno i neprikladno mjesto po kojem su se turisti jedva mogli kretati. Grci su im taj argument izbili iz ruku 2009. otvaranjem novog Muzeja Akropole, na kojemu su uz 300 uglednika iz cijeloga svijeta bili i tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader i ministar kulture Božo Biškupić.

Grčka skulpture traži natrag od 1983., a kampanju povratka pokrenula je glumica, a kasnije i ministrica kulture Melina Mercouri.

Grčka vlada oštro je prosvjedovala i krajem prošle godine, kada je Britanski muzej posudio dio Partenona u frizu i kip Ilissosa u Rusiju. Te su umjetnine nedavno vraćene u London i dio su izložbe 'Definicija ljepote', na kojoj je izložen i hrvatski Apoksiomen, a dužnosnici Britanskog muzeja priznali su poteškoće u odnosima s Grčkom koja ne odobrava posudbu nijednog predmeta za tu izložbu.

Partenon, hram zaštitnice grada Atene nastao između 447. i 432. pr. n. e., jedan je od najviših arhitektonskih simbola zapadne civilizacije i spomenik na koji su Grci najviše ponosni.

Iako su kršćani svojedobno demolirali dostupne skulpture na Akropoli, a drevni hramovi potom služili kao izvor građevinskog materijala, friz Partenona bio je gotovo netaknut do 1687. godine kada ga je tijekom opsade pogodio mletački top.