Rok za predaju kandidacijskih knjiga je petak, 17. travnja, u kojima se treba po strogo utvrđenim kriterijima opisati prijedlog kandidature, a zatim će povjerenstvo, sastavljeno od 12 članova – 10 iz Europe i dvoje iz Hrvatske - početkom svibnja odlučiti koji će gradovi ići u drugi krug. Potom odabrane gradove posjećuju europski stručnjaci, a pobjednik, odnosno grad koji će 2020. godine biti Europska prijestolnica kulture, s jednim irskim gradom, znat će se početkom iduće godine.

Neki gradovi, poput Splita, tek u četvrtak trebaju usvojiti Strategiju kulture, što je preuvjet za kandidaturu za EPK 2020., drugi poput Zadra ne žele s programom izaći u javnost prije petka, a neki poput Rijeke već tjednima imaju gotov program, dok Pula predlaže možda najoriginalniji projekt. Stoga smo zapitali predstavnike kreativnih timova kako su koncipirali svoje kandidature i na što su stavili naglasak u svojim programima.

RIJEKA
U osmišljavanju riječkog koncepta za kandidaturu sudjelovali su brojni kreativci, a među njima i čelni ljudi riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca Marin Blažević i Oliver Frljić, ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Slaven Tolj i arhitekt Idis Turato, koji su predložili temu 'Rijeka – luka različitosti' i s time četiri povezane smjernice – grad luka, voda, rad i različitosti. Njihov koncept polazi od Rijeke kao liberalnog, tolerantnog i otvorenog grada koji se uvijek protivio diskriminaciji manjina i na bilo koji način 'drukčijih' skupina građana, ali i od Rijeke kao grada rock kulture koji je u prošlosti bio jedno od industrijskih središta i tranzitnih čvorišta cijele regije. Zatim su se nadovezali na krah industrijske proizvodnje u doba tranzicije te postavili bitna pitanja za razvoj Rijeke: kakva je sudbina rada i radnih mjesta u doba novih tehnologija i kreativnih i industrija te kakva sudbina čeka sve pripadnike suvremenog prekarijata koji žive od naknade za povremeni i privremeni rad.

DUBROVNIK
U pripremi kandidature Dubrovnika ostvarena je komunikacija s lokalnim stanovništvom pa je tako u sklopu akcije 'ZAŠTO DUBROVNIK?' pružena šansa Dubrovčanima da napišu ili nacrtaju na (anti)razglednicima svoju viziju europskog Dubrovnika budućnosti.
'Kandidatura Dubrovnika razvijat će se na temelju koncepta 'Grad u nastajanju'. Cilj je tog projekta propitivati perspektivu i potencijale nezavršenog grada. Postavljamo pitanje kako se iz zatvorenog i završenog, savršeno oblikovanog povijesnog grada, može otvoriti perspektiva za urbanu transformaciju u kreativni, vibrantni i aktivni grad. Naglasak nije na velikim infrastrukturnim projektima, nego na velikom broju manjih projekata koji se razvijaju oko četiri tematska stupa: osvajanje javnog prostora, poticanje kreativnosti, redefiniranje identiteta i povezivanje Dubrovnika s Europom, kojima pokušavamo usmjeriti naš razvojni program prema aktualnim kulturnim i socijalnim pitanjima europske i globalne razine', kazuje Ana Hilje, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika.

Međutim, Dubrovnik se može naći u ozbiljnim problemima jer po tumačenju europarlamentarke Ivane Maletić, zbog svog pravomoćno osuđenog gradonačelnika Dubrovnik neće moći povlačiti sredstva iz europskih fondova, jer europske institucije ne mogu potpisivati ugovore s pravomoćno osuđenim osobama i dodjeljivati im novac. To konkretno znači da se Dubrovnik, ako se to pokaže točnim, ne bi smio osloniti na europske fondove nego bi trebao namaknuti sredstva iz drugih izvora.

VARAŽDIN
Varaždin se pak odlučio za regionalni pristup kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture. Pod sloganom 'Spoj nespojivog' uključio je još devet gradova - Čakovec, Ivanec, Koprivnicu, Krapinu, Lepoglavu, Ludbreg, Novi Marof, Prelog i Varaždinske Toplice koji zajedno čine regiju Hrvatski sjever s više od pola milijuna ljudi.

'Budući da na početku nismo zadali ključne riječi ili temu koje su se kreativci trebali pridržavati, prikupili smo nekoliko stotina ideja koje smo objedinili pod sloganom 'Spoj nespojivog' što na prvi pogled predstavlja naša regija', kaže Raymond Rojnik, voditelj Ureda za kandidaturu Varaždina i regije Hrvatski sjever za Europsku prijestolnicu kulture. 'To je spoj baroka s modernom rock glazbom, spoj grada cvijeća s urbanom hortikulturom i svjetskim trendovima, korištenje infrastrukture poput starog krapinskog dvorca za nove sadržaje namijenjene mladima, ali i izgradnja novih infrastrukturalnih objekata. Projektne smo prijedloge zaprimali iz svih gradova regije Hrvatski sjever, ali i iz cijele Hrvatske, a neki su predlagači ideje poslali i iz Njemačke, Nizozemske, Austrije i Irske, koja će 2020. biti zemlja partner Hrvatskoj u projektu Europske prijestolnice kulture.'

OSIJEK
Kako saznajemo od dogradonačelnika Osijeka Vladimira Hama, osječka kandidatura polazi od specifičnosti položaja Osijeka unutar Hrvatske, kao i od specifičnosti regionalnog i transregionalnog položaja. 'Naglašene su logične poveznice s gradovima unutar Slavonije i Baranje i zajednički povijesno-prostorni kontekst, a naglašena je transnacionalna i transregionalna povezanost s gradovima iz Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine', ističe Ham objašnjavajući da se Osijek 2020. infrastrukturno naslanja na postojeća rješenja, ali i na obnovu i prenamjenu devastiranih objekata u gradu, te se stoga razvijaju infrastrukturni i programski koncepti koji kulturu promatraju u širem smislu. 'Osim na umjetnički doseg, osječka kandidatura programski se referira na aktualne probleme grada i regije, kao i na nedavnu prošlost koja i dalje ima snažan utjecaj na život Osječana, Slavonaca i Baranjaca', zaključuje Ham, poručujući da kandidatura za EPK 2020. Osijeku nije konačan cilj, nego je shvaćena kao put prema angažiranju svih potencijala i promjene kulturnog profila grada.

ZAGREB
Prema riječima Sanje Cvjetko Jerković, ravnateljice projekta Zagreb EPK 2020., glavni grad Hrvatske iskoristit će u svom prijedlogu transformacijske kapacitete kulture i umjetnosti kako bi pokrenuo pozitivne promjene u društvu, te razvoj nove infrastrukture i proizvodnih mogućnosti. Odnosno, za konfrontaciju s nekim našim problemima, a s druge strane kao pokušaj, odnosno, mogućnost iskorištavanja uz minimalne intervencije nekih neiskorištenih resursa. Konkretno, Zagreb želi ovim projektom pomiriti sve oprečnosti u gradu, primjerice, kulturno revitalizirati neka rubna područja poput Dubrave, Sesveta ili Španskog, koja su najživahnija i s najviše djece, no zapravo su bez kulturnih sadržaja. Također, spominje se i obnova te revitalizacija Paromlina, Gredelja, Badela i ostalih objekata industrijske arhitekture, koji već jesu u planu razvoja Zagreba do 2020. godine te rješavanje problema rijeke Save koja je potpuno neiskorištena i zapravo razdvaja grad, a mogla bi postati dostupna za razne sadržaje.

ĐAKOVO
'Đakovo će biti, vjerojatno, najmanji od hrvatskih gradova koji će se natjecati za Europsku prijestolnicu kulture 2020.', kaže Mirko Ćurić, zamjenik gradonačelnika Grada Đakova. 'Okosnica našeg programa je Josip Juraj Strossmayer, ali ne kao žal za dobrim starim vremenima, već kao putokaz u budućnost jer su njegove ideje o kulturi kao najvažnijoj sastavnici europskog identiteta i potrebi suradnje različitih europskih kultura, o vjerskoj i svakoj drugoj toleranciji, i danas aktualne', objašnjava Ćurić poručujući da Đakovo želi biti grad otvorenih vrata i prozora prema prostorima koji teže ulasku u Europsku uniju, i to kulturom, umjetnošću i ekumenizmom.
'Najvažnije programske odrednice đakovačke kandidature su Panonizam – umjetnost vode i zemlje u europskom prostoru', nastavlja Ćurić. 'Zatim, Đakovo kao dionik zlatnog doba europske klasične glazbe, naime, Jakob Haibel, Mozartov šurjak, skladatelj popularnih Singspiela, pjevač i orguljaš živio je i radio 20 godina u Đakovu, a sam Beethoven skladao je varijacije na jedan njegov balet. Tu je i konj, lipicanac, zatim teme 'Od Ukrajine do Crnoga mora – via Đakovo: Kulturni ekumenizam europske ćirilo-metodske baštine' te 'Strossmayerovim stopama - Đakovo kao sjecište i ishodište i europskih ideja'. Kao najvažniji uvod u Đakovo EPK 2020. planiran je rezidencijalni program: Dvanaest europskih umjetnika za dvanaest mjeseci u Đakovu Europskoj prijestolnici kulture, gdje bismo putem europskog natječaja izabrali dvanaest umjetnika koji će svakoga mjeseca 2020. u Đakovu i partnerskim općinama praizvesti jedan umjetnički program. Planiran je i cijeli niz drugih programa, ali ćemo njihovu realizaciju i konačno osmišljavanje ostaviti umjetničkom ravnatelju i ostalim tijelima EPK Đakovo 2020., koja ćemo izabrati međunarodnim javnim natječajem ako prođemo prvi krug izbora za EPK 2020.', zaključio je Ćurić.

PULA
Grad Pula s Istarskom županijom posljednjih se mjeseci ozbiljno priprema i vjeruje da će ta kandidatura, kakav god bio njezin ishod, imati dalekosežne pozitivne posljedice na cjelokupni razvoj grada Pule i Istre. 'Pula je svoju natječajnu knjigu posvetila slabo poznatom europskom vizionaru i prvom svemirskom arhitektu Hermanu Potočniku Noordungu, rođenom u Puli, koji je snažno vjerovao da jednom kada napokon osvojimo svemir, nikada ne bismo smjeli dozvoliti ni jednoj vojsci da ga okupira', otkriva Vlatka Kolarović, koordinatorica projekta Pula EPK 2020. 'Stoga ćemo mi izvršiti kulturnu okupaciju svemira, bit će to prvo otvorenje u povijesti europskih kulturnih prijestolnica - u svemirskoj postaji! Dakle, bavimo se kulturnom demilitarizacijom. Ne samo što je Pula grad koji je od svog osnutka na neki način povezan s vojskama i uniformama, i koji je u nekim svojim razdobljima, za vrijeme Austrougarske, bio jedan od najjačih tehnoloških centara u svijetu, već se bavimo i top temom Europe danas: kako uz pomoć kulture pobijediti mentalnu okupaciju i osvijestiti građane o njihovoj ulozi u građenju budućnosti. Od ksenofobije do terorizma, od nasilja u obitelji do društva kontrole, Europa se danas susreće s novim ratovanjima, a ono što nam je svima neophodno je borba protiv pasivnosti. Ponudit ćemo Europi nevjerojatne događaje, uključili smo brojne europske institucije, a, naravno, prvi put mjesto odvijanja kulturnih programa i bit će i ona nepoznata Pula - podzemni tuneli, tvrđave, napušteni vojni objekt i nepoznata Istra - mjesta bez signala, napuštena sela, zaboravljeni lokaliteti', zaključuje Vlatka Kolarović.

SPLIT
U Splitu je došlo do promjene koncepta kandidature tako da je odbačen tzv. teritorijalno-kulturološki koncept, a promijenio se i tim, pa su sada u njemu, između ostalih, Robert Raponja, Goran Golovko, Dan Oki i Branko Franceschi. Također, velika je blamaža ispala s logom Borisa Ljubičića, kojem je sugerirano da predloži novi, treći vizualni identitet za Split EPK 2020. Novi prijedlog temelji se na konceptu 'Splitting the Cultural Atom', što je potaknulo, kako nam otkriva Igor Baković, savjetnik za kulturu Grada Splita i voditelj projekta Split EPK 2020., lančanu reakciju u gradu i omogućilo shvaćanje pravoga potencijala Splita, uklanjajući pritom fizičke i emocionalne blokade koje ih koče.  Splitski projekt želi objediniti bogatu splitsku kulturnu baštinu, suvremenu kulturu i umjetnost te povezati 20 tisuća mladih studenata koji su nedovoljno uključeni u život grada, sa Splitom kao suvremenim sveučilišnim centrom. Ideja je da Split postane jedna od europskih vodećih kulturnih turističkih destinacija i da se kulturni sadržaji prošire po cijelom gardu i postanu svima dostupni.

Od zamišljenih program Baković ističe 'Studentifikaciju Splita', program posebnih aktivnosti za studente u povijesnoj jezgri izvan glavne turističke sezone što bi trebalo omogućiti Splitu da preraste u energičan i privlačan zimski grad. Tu su, između ostalih, i programi 'Splitsko platno', koji odražava ambiciju da Split postane središte filmske produkcije, zatim 'Split se otvara – ulice, sportovi, prostori', kojim se želi unijeti više međunarodnih elemenata u sadašnje festivale i manifestacije na otvorenome, i to u kombinaciji sa splitskom ljubavlju prema sportu i životu na otvorenom te mnogi drugi programi, poput 'Kulturna baština – mlado vino u starim bačvama', 'Likovna umjetnost: neograničenost Splita', 'Književnost – Split čita' te 'Splitski um'.