Njega je komisija međunarodnih stručnjaka i ravnatelja svjetskih muzeja odabrala da predstavlja moderno jugoslavensko kiparstvo na izložbi povodom 50 godina moderne umjetnosti u briselskoj Palači umjetnosti 1958. tijekom odvijanja EXPO-a. Uz Bakića su, među ostalima, na izložbi izlagali najveći moderni umjetnici - Picasso, Kandinsky, Braque, Giacometti, Brancusi, Moore...

Osim radova iz Srbije, u MSU je iz Gliptoteke HAZU dopremljen široj publici najpoznatiji rad iz Bakićevog opusa - Bik - koji je autor oblikovao u raznim dimenzijama i materijalima. U velikom formatu skulptura je bila prvo izložena na Venecijanskom bijenalu 1956, a potom njen brončani odljev ispred jugoslavenskog paviljona Vjenceslava Richtera 1958. u Bruxellesu, kada se Jugoslavija prvi put predstavljala kao još mlada država na svjetskom sajmu (EXPO).

Skulptura je odmah izazvala velik interes stranih stručnjaka te ju je Antwerpen otkupio za park skulptura Middelheim muzeja u Antwerpenu, u kojem se i danas nalazi, a uskoro i grad Marl za istu namjenu. Pristigle su skulpture i iz muzejskih zbirki Rijeke, Splita, Dubrovnika, Zagreba i rodnog umjetnikovog grada Bjelovara. Dugo očekivana retrospektiva omogućit će posjetiteljima cjelokupan pregled 50-godišnjeg plodnog stvaralaštva.

Vojin Bakić umjetnik je koji je doslovno i metaforički ostavio monumentalne tragove na ovim prostorima. Oni koji su ga poznavali tvrde da je stvarao iz ideala i onda kada je kreirao narudžbe ideološkog sadržaja. Nije dopuštao da išta utječe na njegov umjetnički izričaj i razvoj te je tako tijekom pola stoljeća nastao opus koji plijeni inovativnošću, energijom i težnjom za istraživanjem - kako je sam rekao:

'Čar svega je u avanturi, u traženju, u tom je smisao čovjeka. Jer po utrtim stazama lako je hodati, ali to nije riskantno, pa nije ni interesantno.'