Zimska verzija festivala-akcije Projekt Ilica: Q'ART pod nazivom DAR MAR održala se prošle nedjelje 18. prosinca od 9:30 do 15 sati i ponovo iznenadila mnogim izlagačima, umjetnicima, plesnim nastupima, revijama, glazbom, te umjetničkim radovima studenata, ali i onih starijih
Poseban program ovog prosinca zajednica Projekta Ilica: Q'ART posvetila se DARivanju i MARenju za one najslabije i one kojima je pomoć najpotrebnija, stoji u priopćenju.
Tako je u suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb i svim humanitarnim udrugama koje uvijek sudjeluju u festivalu provela program DARMARivanja. Svatko tko je uzevši listić obišao sve humanitarne udruge i sakupio žigove, dobio je poklon koji su pripremili članovi zajednice Projekt Ilica: Q'ART i Obrtnička komora Zagreb. 'Iznimno nam je drago da smo dio Projekta Ilica: Q'ART od samih početaka. Naši obrtnici vole izlagati i predstavljati svoje proizvode i usluge i to im je iznimno važno za vidljivost koje uvijek nedostaje. Ovoga puta bili smo uključeni i u DARMARivanje jer mi obrtnici znamo koliko je važno biti dio grada kako u ponudi svojih usluga i proizvoda, tako i u pomaganju svojim sugrađanima.' Rekao je predsjednik Obrtničke komore Zagreba Antun Trojnar.
Humanitarne udruge su također bile iznimno zadovoljne, jer festival uvijek privuče mnoge posjetitelje kojima oni tada imaju priliku predstaviti svoj rad, a pogotovo kroz ovaj zimski program. 'Redoviti smo gosti ove hvale vrijedne inicijative, koju uspješno provode naši dragi prijatelji Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić. Hvala im još jednom što nam uvijek ustupe prostor da dođemo do toliko velikog broja ljudi i proširimo informaciju o važnosti brige za najslabije članove našeg društva.' Rekao je Mile Mrvalj, predsjednik Humanitarne udruge Fajter koja pomaže beskućnicima. Projekt Ilica: Q'ART u sljedećoj godini planira pokrenuti i malo konkretnije akcije pomoći najslabijima pa nas pratite i nadalje kako bi na vrijeme saznali sve detalje.
Umjetnost u pokretu
Projekt Ilica: Q'ART ponovo je ugostio plesni kolektiv Škvadra koji su svojim nastupom unijeli nove i drugačije dimenzije u svoj ulični nastup pod nazivom Ekspedicija na Pol. Performans su izveli plesne izvođačice i izvođači Una Štalcar-Furač, Nikolina Rafaj, Margareta Firinger, Šimun Stankov, Ema Kani, Boris Barukčić i Antun Aleksa. Nezaboravni su kao i uvijek bili i Zagrebački bubnjari koji zagriju atmosferu svojim žestokim nastupom prolazeći kroz Ilicu što je u ovo zimsko doba bilo itekako korisno. Studentskom punktu su se ovog puta osim studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, pridružile i studentice Tekstilno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa svojim radovima. 'Iznimno nam je važno uključiti sve oblike umjetnosti u život grada, jer kako kaže rad jednog od naših renomiranih umjetnika, Vlade Marteka, UMJETNOST NEMA ALTERNATIVU. Tome bih dodala da u svakom čovjeku postoji umjetnik kojeg želimo probuditi ovim projektom i aktiviranjem umjetnosti u zajednici', rekla je Ivana Nikolić koautorica projekta i glavna producentica.
Održiva budućnost u svakom detalju festivala
Festival veliku pažnju posvećuje održivom razvoju na mnogim razinama, a ovog puta su ponovo u suradnji sa Zagrebačkim Holdingom i njihovom podružnicom Čistoća prikupili odbačenu odjeću te su studenti triju fakulteta pod mentorstvom doc.dr.art. Ivane Bakal, mag.ing Đurđice Kocijančić, izv.prof. Tanja Devetak, doc. Almina Duraković Korošec (Slovenija), mr.red.prof. Ljiljana Petrović (Srbija) oblikovali kolekciju pod imenom Zimski snovi. Bila je to suradnja studenata Tekstilno tehnološkog fakulteta u Zagrebu (studenti Ema Marković-Imbrija, Sara Bardić, Josip Đerek, Teodora Cerovac, Sofija Curiš), Fakulteta za dizajn, samostojni visokoškolski zavod iz Ljubljane (studenti Ajlana Đafić, Saša Židov, Jure Meglič, Eva Rogl Mežnar) i Fakulteta primijenjenih umjetnosti iz Beograda (studenti Sofija Stefanović, Milica Milutinović, Milica Vučinić, Anja Aleksić, Teodora Kumanudi, Sanja Rajić, Olivera Petković, Teodora Tulović, Miljana Milijašević) koji su pripremili inspirativne avangardne odjevne predmete, koji ujedno šalju snažnu poruku kako odbačena odjeća nije smeće i kako se može i nakon svog prvog ciklusa nošenja vrlo korisno uključiti u život novih odjevnih predmeta.
Kao posebni gosti revije sudjelovala je i socijalna zadruga Humana nova i predstavila svoju novu, održivu i praktičnu kolekciju koju je osmislila dizajnerica Maja Virgej Novak. Njihove ključne vrijednosti već 11 godina su tolerancija, jednakost i stvaranje prilika pa tako Humana nova pomaže onima u nepovoljnom položaju stvarajući radna mjesta, dok pritom brine i o okolišu. Odjeću i tekstil prikupljaju iz donacija građana i tvrtki kao što je i Čistoća. Osim na reviji sudjelovali su i kroz prodaju svojih proizvoda koje izrađuju od odbačenih odjevnih i tekstilnih predmeta kao primjerice torbi, ruksaka, papuča pod imenom Bibike, pernica, kuhinjskih pomagala i pregača. Sve predmete predstavljene na Projektu Ilica: Q'ART kao i predmete iz nove kolekcije predstavljene na reviji možete pronaći na njihovom web shopu.
Sljedeće godine još novih iznenađenja
Organizatori festivala-akcije Projekt Ilica: Q'ART sljedeće godine planiraju proširiti program na više dana, a novost je i da će se Q'ART pojaviti u tvom Kvartu pa s nestrpljenjem čekamo koje će kvartove Q'ART posjetiti i dovesti svoju vibrantnu energiju. Projekt će se ponovo početi intenzivno baviti temom od koje su krenuli, a to su napušteni prostori rada pa će se tako dio umjetničkih programa odvijati u napuštenim prostorima ističući važnost uključivanja umjetnosti u zajednicu. 'Drago nam je da našu umjetničku akciju prate desetci tisuća građana već toliki niz godina. Ova naša Zagrebačka komuna donijela je pozitivnu energiju u najtežim trenutcima grada, u doba pandemije i potresa, pa tako nastavljamo i nadalje s vrhunskom umjetnošću i participacijom svih građana koji se žele uključiti', rekao je Aleksandar Battista Ilić koautor projekta i dodao „Zagreb je grad umjetničkih avangardi kao i vizije prema budućnosti stoga su to temelji na kojima Projekt Ilica: Q'ART nastavlja raditi i djelovati, sa svjesnošću o kompleksnosti života i ukupnog eko-sustava u kojem živimo.'
Hvala svima na podršci i suradnji
Zahvaljujemo svim izlagačima i suradnicima na projektu, jer bez naše vjerne zajednice ne bi bilo ni projekta. Projekt Ilica: Q'ART se kao i uvijek održao uz podršku Ministarstva Kulture i medije, Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba, Zagrebačkog Holdinga, Obrtničke komore Zagreb, kao i uz programsku potporu Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zatim ULUPUH-a, HDS ZAMP-a i JANAF-a.
I informacije za sve one koji još uvijek ne znaju što je Projekt Ilica: Q’ART.
Projekt Ilica: Q'ART je kolektivni multidisciplinarni projekt-akcija koji kroz društvene prakse, akcionizam, community art i public art postaje pokretač društvenog, ekološkog, estetskog i poetskog angažmana, a pokrenuli su ga umjetnici Ivana Nikolić i Aleksandar Battista Ilić. Projekt je započeo 2000. godine, a u ovoj aktivnoj festivalskoj formi se odvija već šestu godinu za redom i bavi se transformacijom napuštenih javnih prostora u središtu Zagreba, odnosno u njegovoj glavnoj ulici Ilici. Cilj je dugoročno promijeniti urbano iskustvo kroz društveno djelovanje umjetnika, udruga, sveučilišta, obrta i građana unutar zajednice. Glavna je tema i umjetnički koncept projekta „ODRŽIVA BUDUĆNOST“ i sve umjetničke, socijalne i društvene taktike za odgovorno promišljanje budućnosti, pravednosti, slobode, suosjećanja, kvalitete i dostojanstvenosti života, poštujući zajednicu i prirodu, kroz umjetničku percepciju, očuvanje ljudskosti i pravednosti prema prirodi. Ključna pitanja koja si Ivana i Aleksandar postavljaju su: Kako se odnosimo prema prirodi? Kako se odnosimo prema društvu? Kako se odnosimo prema planeti Zemlji? Kako se odnosimo prema čovjeku? Kvaliteta života u zajednici ovisi upravo o tim odnosima. Kultura je ta koja sliku društva uvijek prikazuje realno. Njena najdublja i najznačajnija svrha da ukazuje na ono što pojedinac i društvo nose kao potencijal, kao sjeme koje kroz njegovanje urbane zajednice može procvasti ili uvenuti.