Andro Krstulović Opara nije objasnio svoj nedolazak, Željka Keruma nitko nije ni očekivao, a Robert Pauletić iz Mosta objasnio je da 'ne želi sudjelovati na događaju u organizaciji udruge koja je sudjelovala u organizaciji konferencije koja je rezultirala objavom notorne Deklaracije o zajedničkom jeziku'.

'Ni u kojem slučaju nismo sudjelovali ni u ideji ni u sadržaju deklaracije niti smo je potpisali', kratko i jasno Pauletića je demantirala predsjednica udruge Kurs Maja Vrančić.

Preostali kandidati dulje od dva sata pretresali su splitska kulturna pitanja i teme, usput iznijevši niz zanimljivih podataka: dojučerašnji gradonačelnik Ivo Baldasar tako je otkrio da Split na kulturu troši 117 milijuna kuna godišnje, odnosno čak 12 posto svoga proračuna, ali i da svega tri i pol milijuna odlazi na nezavisnu kulturnu scenu. Njoj se pak uspije udovoljiti sa samo tridesetak posto zahtjeva i potreba.

'Hrvatskom narodnom kazalištu plaćamo 38,5 milijuna kuna godišnje i sada kada imaju dobru i štedljivu upravu, svejedno vidimo da stvaraju oko dva milijuna kuna gubitaka. Od države ne dobivamo ni kunu, premda HNK ima status nacionalne kazališne kuće', požalio se Baldasar. On je čak izrazio zadovoljstvo što je Split ispao iz utrke za Europsku prijestolnicu kulture 'jer se tek sada vide prave cifre, pa ni Rijeka to neće moći financirati'.

Upravo u vrijeme kandidature za EPK 2020 usvojena je splitska kulturna strategija kao jedan od preduvjeta za to, a predsjednica Pametnog Marijana Puljak upozorila je da se radi o dokumentu kojim su mnogi bili nezadovoljni te da je odlukom Gradskog vijeća Baldasar bio dužan u roku od godine dana doraditi ga na participativan način. Ovaj to, dakako, nije učinio.

Puljak je pred iznenađujuće velikim brojem okupljenih u Galeriji umjetnina iznijela stranačku nacionalnu strategiju za područje kulture temeljenu na transparentnom odlučivanju, onemogućavanju sukoba interesa, povećanom financiranju i uvođenju olakšica sponzorima, te povezivanju s obrazovanjem i nizom drugih sektora. Za Split, između ostalog, predviđa disperziju kulture u sve dijelove grada kroz uređenje društvenih centara u svakom kvartu, a Baldasara je optužila i za nezakonito političko kadroviranje u kulturi i vrlo problematične kriterije kod dodjele sredstava. Žustra rasprava donedavnog gradonačelnika čak je isprovocirala da u jednom trenutku uzvikne 'Lažete!'.

O kriterijima je progovorila i kandidatkinja SDP-a i HNS-a Aida Batarelo, donedavna Baldasarova zamjenica, koja je izazvala smijeh kada se založila za depolitizaciju vodećih mjesta u kulturnim institucijama, a Dragan Markovina zapitao se što je kulturno relevantno uopće proizvedeno u Splitu posljednjih desetljeća.

'Feral Tribune je nešto najkreativnije, dakako uz TBF, a općenito sve što je u prošlosti uspjelo kao razlog je imalo sređenu infrastrukturu. Gubimo kreativne ljude jer se ovdje ne mogu izraziti', upozorio je Markovina kada se povela rasprava o Domu mladih, golemom i desetljećima nedovršenom kulturnom centru za čije je potpuno uređenje potrebno čak stotinjak milijuna kuna.

'To je i nacionalno pitanje! Sramota je da su se u međuvremenu trošili jednaki novci na uređenje Rive ili Zapadne obale, koja je poanta ulaganja u fasadu umjesto u dušu grada?' upitao je Markovina, koji smatra da se u Splitu i Hrvatskoj 'desetljećima reproducira mrtva kultura i stanje svijesti iz devetnaestog stoljeća'.

Zapažen nastup imao je Marin Spetić, zamjenik kandidata za gradonačelnika Gorana Jugovića: on je primijetio da je Split zaboravio koliko je kultura važna za rađanje novih ideja, ali i prezreo ideju o dirigiranim žarištima poput Doma mladih ili društvenih domova po kvartovima. Splitskim vlastima zamjerio je to što u kulturna vijeća i povjerenstva postavljaju ljude za koje se unaprijed zna komu će dodijeliti sredstva.

Pitanja iz publike mahom su se svodila na jaz između institucionalne i nezavisne scene, ali i nemoguću situaciju po kojoj se od udruga s prihodima iz gradskog proračuna u razini od nekoliko tisuća kuna očekuje da povlače sredstva iz europskih fondova, premda ih ondje ne smatraju relevantnima jer očito ne uživaju potporu lokalnih vlasti. Profesor Tonći Šitin pak održao je nadahnut i duhovit govor u kojemu je apelirao na umrežavanje institucija i otvaranje prema Hrvatskoj i svijetu, ali i odmak politike od kulture.

'Sve njene intervencije bile su lažne i dovele su nas u probleme', bio je jasan Šitin.

Na koncu se manji dio okupljenih odazvao pozivu na ispunjavanje zamišljenog glasačkog listića; s razlikom od jednog ili dva glasa na prvom mjestu našao se Markovina, na drugome Batarelo, a Puljak je bila treća.