NAKON POTRESA

Dizajneri Bruketa i Žinić i arhitekt Geber predlažu: Vrh južnoga tornja katedrale pretvoriti u spomenik nedaćama iz ožujka 2020.

11.05.2020 u 10:02

Bionic
Reading

Prema prijedlogu dizajnera Davora Brukete i Nikole Žinića te arhitekta Damjana Gebera, novi završetak južnog tornja oštećenog u potresu, međunarodnim bi natječajem trebao dobiti rješenje koje bi uz sakralnu funkciju služilo i kao spomenik, vidikovac te arhitektonska atrakcija.

Kada katedrala dođe na red za obnovu, nakon što se pomogne građanima u obnovi domova, trojica kreativaca predlažu da se za završetak južnog tornja raspiše međunarodni arhitektonski natječaj, javljaju iz agencije Bruketa&Žinić&Grey. Novi vrh južnoga tornja prema njihovoj bi ideji, uz svoju sakralnu funkciju, služio kao vidikovac i spomenik nedaćama koje su zadesile Zagreb u ožujku 2020. godine. Vrh sjevernoga tornja, koji je nedavno spušten na tlo, vratio bi se na mjesto i svjedočio o izgledu katedrale s početka dvadesetog stoljeća.

Prijedlog proizlazi iz činjenice da je i takozvani Veliki potres 1880. bitno promijenio izgled katedrale koja je tada također pretrpjela teška oštećenja. Novi izgled kojeg je katedrali tada dao Herman Bollé, nije bio kopija starog, već je reflektiralo arhitektonsko - umjetnička stremljenja tog vremena. Tako i novi vrh južnog tornja katedrale, prema ovome prijedlogu, ne bi trebao biti identična kopija starog, već bi trebao otvoriti dijalog između povijesnog originala i sadašnjosti, tvoreći novu prepoznatljivu spomeničku atrakciju Zagreba.

Zagrebačka katedrala nakon potresa
  • Zagrebačka katedrala nakon potresa
  • Zagrebačka katedrala nakon potresa
  • Zagrebačka katedrala nakon potresa
  • Zagrebačka katedrala nakon potresa
  • Zagrebačka katedrala nakon potresa
    +43
Zagrebačka katedrala nakon potresa Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

'Oduvijek su se crkve popravljale i nadograđivale u raznim stilovima, tvoreći jedinstvena arhitektonska rješenja, objekte koji su kroz svoje eklektične forme živi spomenici turbulentne hrvatske povijesti', kaže Davor Bruketa dok Nikola Žinić dodaje:

'Postoje brojni svjetski primjeri povijesnih građevina koje su doživjele promjene suvremenim intervencijama, kao što je kupola Reichstaga u Berlinu ili piramidalni ulaz u pariški muzej Louvre, a koje su danas prepoznatljivi orijentiri tih gradova koje posjećuju milijuni ljudi iz cijeloga svijeta.'

'Javni natječaj za rekonstrukciju tornja trebao bi biti međunarodnog karaktera, kako bi Zagreb i Hrvatska iz ovih nesretnih dođaja izašli obogaćeni novom i globalno relevantnom sakralnom i kulturnom vrijednošću', zaključuje Damjan Geber.