U anketi MDC-a objavljenoj 9. travnja, od 160 muzeja iz Upisnika muzeja sudjelovalo je njih 126, odnosno 78 posto.

'Brojke kažu da se 2018. posjet povećao za gotovo 17 posto u odnosu na 2017.', navodi ravnateljica MDC-a Maja Kocijan u izvještaju i dodaje da od ukupnih 5.446.881 posjetitelja njih 2.014.043 otpada na državne muzeje, a 3.032.739 na muzeje ostalih osnivača.

Najposjećeniji muzej prošle godine bio je Arheološki muzej Istre (575.856 posjetitelja), dok je na drugo mjesto izbio Prirodoslovni muzej Rijeka (455.913). Na trećem mjestu je zagrebačka Galerija Klovićevi dvori (344.067), na četvrtom Muzej grada Splita (323.618), a na petom Dubrovački muzeji (234.457).

'Među najposjećenijima su tradicionalno muzeji kojima rekordne brojeve donose posjeti pulskoj Areni i Dioklecijanovim podrumima, a Prirodoslovni muzej iz Rijeke ove je godine izbio na drugo mjesto jer je uz 30.102 posjetitelja u zgradi Muzeja u Rijeci, 2.288 posjetitelja u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi i 8.582 u Posjetiteljskom centru Kraljevica dodano još 400.000 posjetitelja na koliko je procijenjena viđenost četiri izložbe postavljene na Riječkoj ribarnici, Titovom trgu u Rijeci i u centru Malog Lošinja', objašnjava Kocijan.

Prema kategorijama koje prate najveći je porast zabilježen kod povremenih izložbi sa 684.052 na 1.193.435 posjetitelja, no on je posljedica onih riječkih 400.000 izvan muzeja.

'Posjet stalnim postavima prošle je godine zabilježio mali pad, no ni tih 2.529.216 posjeta nisu precizan podatak jer, premda u statistici postoji rubrika 'izdvojene zbirke i lokaliteti' i Arena u Puli i Dioklecijanovi podrumi uporno se upisuju pod stalni postav', upozorava ravnateljica MDC-a.

Pad posjeta učenika

Posebno im je, tvrdi Kocijan, zabrinjavajuć kontinuirani pad koji bilježe edukacijski programi.

Od 264.739, koliko je korisnika zabilježeno u 2016., u dvije smo godine pali na 139.852 ili za 47 posto. Edukativne programe u državnim muzejima u 2018. posjetilo je 29.850 posjetitelja, a one u muzejima drugih osnivača 110.041', navodi Kocijan.

U 2018. je, dodaje, pao i broj posjeta učenika osnovnih škola sa 585 na 536 tisuća, a srednjoškolaca sa 144 na 128 tisuća.

'Najveći pad posjete upravo u kategoriji učenika osnovnih škola doživjeli su vukovarski muzeji Gradski muzej Vukovar sa 30 na 17 tisuća učenika, a Muzej vučedolske kulture sa 83 na 38 tisuća jer se netko vispreno domislio da se posjet školaraca Vukovaru svede samo na memorijalne točke Domovinskog rata čiji je broj povećan, a ova dva ključna muzeja stavljena su pod 'fakultativno'', objašnjava.

Stalni postav Spomen područja Jasenovac 2018. posjetilo je 12.224 posjetitelja od čega 8.500 čine strani turisti, a u svim kategorijama učenika i mladih tek 670 što je, upozorava Kocijan, 'ipak porast kada znamo da ih je 2017. bilo svega 82'.

Koliko je bilo stranih turista?

Broj posjeta stranih turista, s druge strane, nije se mijenjao, 'no zabilježenih milijun posjeta ne odgovaraju stvarnoj situaciji jer pojedini muzeji i dalje ne vode evidenciju posjeta turista', tvrdi Kocijan.

'Dubrovački muzeji bilježe samo tri kategorije posjetitelja odrasle, karte s popustom i grupe jer kažu da 'nisu u mogućnosti voditi odvojene evidencije radi velikog broja posjetitelja'. Turiste ne bilježi ni Hrvatski muzej turizma, kao ni Muzej Apoksiomena koji je na Lošinju smješten, kako se to tada govorilo, kao 'pokretač cjelogodišnjeg turizma'', upozorava Kocijan.

Najveći porast, kaže, i dalje bilježi posjet manifestacijama, otvorenjima, promocijama i akcijama koji je skočio s 206 tisuća 2016. na 675 tisuća 2018. ili za 228 posto što se dijelom tumači time da je u novoj tablici 'manifestacijama' pridružena prijašnja kategorija 'ostali programi', ali i činjenicom da su Klovićevi dvori zahvaljujući Festivalu svjetla i Adventu u Klovićevim dvorima zabilježili 200.000 novih posjetitelja.

Trka za velikim brojkama

Istovremeno Noć muzeja se digla sa 142.893 posjetitelja 2017. na 216 tisuća 2018., a Međunarodni dan muzeja s 15.952 na 16.771.

'Prije dvije godine uveli smo izmjene, dopune i specifičniju kategorizaciju posjetitelja upravo kako bi novouvedene kategorije dale precizniji uvid u strukturu muzejskih posjetitelja, a time dale dobar temelj za promišljanje budućih muzejskih programa namijenjenih publici i specifičnim interesima i potrebama pojedinih ciljnih skupina. Sudeći prema rezultatima koje smo ove godine prikupili, premda se većina muzeja drži zadanih kategorija i realno iskazuje podatke, statistika u nekim segmentima još uvijek ne daje egzaktan uvid u strukturu naših posjetitelja', navodi Kocijan i upozorava kako se u trci za velikim brojkama zaboravlja da je 'statistika zrcalo našeg odnosa prema onima za koje radimo'.

'Statistika posjećenosti nije snažnija što su brojke veće jer nas bi sve više trebalo zanimati tko su naši posjetitelji nego koliko smo novih tisuća nekom domišljatošću u nju nakrcali. Odnos prema muzejskoj statistici odnos je muzeja prema posjetiteljima, a napuhavanje brojki opasan bumerang', upozorava ravnateljica MDC-a na čijim se stranicama može naći zbirna tablica posjeta hrvatskim muzejima u 2018.