Nakon uspješne izložbe 'Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića', održane 2016. u Gliptoteci HAZU, Meštrovićev opus sada će i slovenska publika moći pogledati kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja.

Razvoj te teme prati se u rasponu od 1903. do 1946. godine, a prema motivu i razdoblju, nagost i erotika u djelu Ivana Meštrovića promatra se kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu, ističe se u najavi izložbe.

Tjelesnost i erotika u Meštrovićevom opusu istražena je iz suvremene, kiparovom slavom neopterećene, perspektive troje hrvatskih povjesničara umjetnosti nove generacije.

Cjelina 'Nelagoda tijela', autora Dalibora Prančevića, obuhvaća prva dva desetljeća 20. stoljeća i radove s različitim problematikama nagosti, estetike 'ružnoga' i afirmacije drugoga.

Pod nazivom 'Između dva Erosa i dvije Afrodite' (Barbara Vujanović) objedinjena su autorova djela iz tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija.

Treća cjelina 'Požar čula' (Zorana Jurić Šabić) pristupa temi iz biografskog aspekta, sa skulpturama i crtežima ženskih aktova, koji se mogu sadržajno interpretirati i poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući njegovo osobno poimanje spolnosti.

Po riječima Nine Pirnat Spahić, autorice predgovora u katalogu, trideset i pet godina nakon manje izložbe kojom se obilježila stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se vraća u ljubljanski Cankarjev dom, izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti.

'Neosporna je činjenica da je tijekom svoje plodne umjetničke karijere Meštrović majstorski isklesao neke od najljepših ženskih aktova u kiparstvu dvadesetog stoljeća, kojima je izrazio svu raskoš svoje mediteranske čulnosti', ocijenila je.

Pirnat Spahić smatra kako je ta izložba daje vrijedan doprinos znanstvenom istraživanju te teme jer se Meštrovićevim djelima rijetko prilazilo iz perspektive nagoga tijela i njegovih erotskih čitanja.

Ljubljanska izložba, organizirana u suradnji Cankarjevog doma i Muzeja Ivana Meštrovića, istražuje razne formalne i ikonološke aspekte Meštrovićevih muških i ženskih aktova, nastalima u duljem vremenskom razdoblju, od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.

Autori izložbene koncepcije su Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević i Barbara Vujanović, a likovnog postava Filip Beusan.

Izložba u Cankarjevom domu će biti otvorena do 20. svibnja.