Ukupno gledajući, na Zgrafu izlaže 110 autora i autorskih timova iz cijeloga svijeta, a na prvi pogled, ovogodišnje izdanje u znaku je švicarskih dizajnera. Naime, dobitnici Grand Prixa 11 Zgrafa švicarski su dizajneri Klaus Fromherz i Martin Geel, a cijenjeni švicarski dizajner plakata Nikolas Troxler, kao dobitnik glavne nagrade Zgraf 10, ima veliku samostalnu izložbu u zagrebačkom MSU-u.

Međunarodni ocjenjivački sud u kojem su ove godine sudjelovali Barbara deWilde,Boris Ljubičić, Rick Poynor, Huda Smitshuijzen AbiFares i već spomenuti Niklaus Troxler odlučili su dodijeliti glavnu nagradu Klausu Fromherzu i Martinu Geelu iz studija Peng Peng za promotivne plakate 'Radne potpore'. Ti plakati rađeni su za zakladu Lucerna koja podupire umjetnika, a svojim oblikovanjem djeluju 'nedizajnirano' ili 'antidizajnerski'.

Osim glavne nagrade podijeljene su još tri nagrade u sklopu pokroviteljstva ICOGRADA (Međunarodno vijeće udruženja grafičkog dizajna), nagrada AICE (Međunarodno udruženja likovnih kritičara) te devet počasnih diploma.

Nagrada ICOGRADA za iznimno dostignuće pripala je ruskom dizajneru Yuriju Gulitovu za plakat 'Plaža'. koji predstavlja neobičan i sirov spoj slikarstva i agresivne tipografije.

Nagradu Zgraf welcome za dizajnera do 26 godina dobili su hrvatski dizajneri Hrvoje Živčić i Dario Dević za ograničenu seriju plakata 'Devet modela' otisnutih sitotiskom u crnoj i srebrnoj tinti koji služe za prezentaciju novih pisama iz prve hrvatske slovolivnice Typonine, inventivnog Nikole Đureka, trenutačno u svijetu jednog od najzanimljivijih tipografa.

Od domaćih dizajnera počasnu diplomu dobila je Ira Payer za novi vizualni identitet zagrebačke Tvornice kulture koji se temelji na posebno oblikovanoj tipografiji, te Vanja Cuculić za plakat kazališne predstave 'Dundo Maroje' zagrebačkog Gradskog kazališta Gavella. Uz novi vizualni identitet Tvornice kulture Ira Payer, uz suautore Mašu Poljanec i Androa Giunia, izradila je i knjigu standarda za offline i online materijale koje Tvornica svakodnevno proizvodi poput: letaka, oglasa, plakata, web bannera, novina velikog formata 'Tvorničar' te vanjske signalizacije izrađene od čelika. Cuculićevi plakati za Gavellu tiskani su u tehnici sitotiska te po motivima, tipografiji i kompoziciji ne spadaju u klasična ostvarenja tog žanra jer izbjegavaju ilustriranje predstave njom samom.

Što se tiče grafičkih formi koje su zastupljene na izložbi najviše radova prisutno je u kategoriji Tiskana sredstva promocije-komunikacije (plakati). Tu su još kategorije: Izdavaštvo (knjige, časopisi, novine), Vizualni identitet, Ambalaža, Tipografija, Dizajn za film ili elektronske medije, Signalistika te kategorija Specifični segmenti vizualnih komunikacija u kojoj se predstavljaju najraznovrsniji radovi poput dizajna skija slovenskog studija Sonda. Studio Sonda predstavio je kolekciju skija za prošlu i sljedeću godinu, a zanimljivo je da su u dizajnu koristili elemente poznatih umjetničkih djela u kombinaciji s nadrealnim oblicima, a sve to na drvetu kao podlozi. Za kolekciju 2012/2013. njihova ideja je koristiti čim manje umjetnih materijala u proizvodnji skija u svrhu manjeg zagađenja prirode.

Temama ekologije bavi se i nekoliko radova koji su predstavljeni u okviru tematske izložbe 'Danas je jučer bila budućnost'. Među tim radovima svakako treba skrenuti pozornost na ideju domaćeg dizajnera Tomislava Lerotića za redizajn piktograma na ambalaži koji korisnika upućuje da ambalažu ili proizvod nakon uporabe za recikliranje odloži u smeće. Lerotićeva ideja je da se piktorgram koji prikazuje 'odložiti u posudu za smeće' redizajnira tako da pokazuje 'odložiti u posudu za odvojeno prikupljanje otpada', odnosno, Lerotićev piktogram upućuje na to da otpad nije smeće i da ne bismo trebali miješati različite vrste otpada.

Uz ekološki osviještene radove tematska izložba ponudila je i nekoliko tendencioznih radova, među kojima je i serija angažiranih kolažiranih plakata 'Ljudi koje možda poznaješ' autora Ivana Antunovića koji je nagrađen drugom nagradom ICOGRADA. Radi se o dekolažiranim i ponovo kolažiranim licima političkih vođa od kojih će, domaćoj publici, najviše zanimanja privući plakat na kojem su isprepleteni fragmenti Miloševićevog, Tuđmanovog i Izetbegovićevog lica. U skupini radova koji simbolički kritiziraju suvremeno društvo su i plakati kineskog dizajnera Blyhna pod nazivom 'Ludi svijet', a ističu apsurdnost, iracionalnost i neodgovornost suvremenog društva.

U sklopu tematske izložbe svakako treba spomenuti još neka ostvarenja poput plakata Sagmeistera Inc. za Levi's 501, plakat Fang Chena 'Unutarnji mir za bolji svijet' te plakat Ivana Dilberovića 'O čemu vi razmišljate?' koji je vizualni komentar na manjak osnovnih ljudskih potreba, a kruh kao simbol hrane, u svom najjednostavnijem obliku, iskorišten je u prikazu kao ona jedina stvar na koju siromašni misle.

U revijalnom dijelu izložbe prisutni su radovi koji predstavljaju pomak od dominantnih kaširanih plakata na zidovima. To su radovi koji koriste dodatna pomagala kako bi ušli u prostor, stvarali pokret ili iluziju trodimenzionalnog oblika poput 3D plakata ruskog dizajnera Nikolaya Shtoka koji se može gledati uz priložene 3D naočale ili plakat-objekt 'Poemotion' japanskog dizajnera Takahiroa Kurashime u kojem se apstraktni grafički uzorci pokreću zahvaljujući pomičnoj foliji i podsjećaju na ostvarenja optičke umjetnosti (Op-art).

U kontekstu radova s pomakom svakako treba spomenuti rad riječkog dizajnera Sanjina Kunića za kampanju 'Zalijepi se na Kamova' povodom 100-godišnjice smrti tog domaćeg avangardnog književnika. Koncept kampanje, u kojem je sudjelovala Manufaktura d.o.o., bazirao se na žutom Kamov-selotejpu koji se aplicirao na tiskane materijale i lijepio na sredstva promocije (klasično oglašavanje, gerila marketing, web stranica). Na isti način, korištenjem selotejpa, rad je predstavljen i na izložbi, što ga čini uočljivijim od drugih.

Od ostalih kategorija, mali broj radova nalazi se u kategoriji Ambalaže, a uglavnom se radi o prehrambenim proizvodima poput vina, maslinovog ulja i konzervirane hrane. U kategoriji Signalizacije također je prisutan mali broj radova, a svega je dvanaest radova u kategoriji Dizajna za film i elektronske medije.

Iako su organizatori istaknuli kako se manifestacija pripremala s oskudnim sredstvima, to se ne može zaključiti po opsegu izložbe, a ovogodišnje izdanje obogaćeno je i novim programom EduZgraf namijenjenim studentima i profesionalcima početnicima.

U revijalnom dijelu izložbe spomenimo još neke dizajnere sa zanimljivim radovima koji dolaze iz: Japana (Koichi Sato, Kazumasa Nagai, Shin Matsunaga), SAD-a (Chermayeff&Geismar, Paula Cher), Njemačke (Uwe Loesch), Francuske (Michel Bouvet, Alain Le Quernec), Rusije (Yuri Gulitov), Novog Zelanda (Catherine Griffiths), Slovenije (Radovan Jenko), Finske (Kari Piipo), Rumunjske (Lavinia Veres, Ovidiu Hrin)…

Izložba Zgraf 11 donijela je bogat izbor radova, ali u svojoj produkciji pokazala je slabosti. Naime, potrebno je primijetiti da je na izložbi velika većina kaširanih plakata bila jako savijena, odnosno neravna, a razloge za to treba tražiti u brzini i rokovima otvorenja. Zbog toga izložba u cjelini djeluje pomalo 'shabby', odnosno poput izložbe studentskih radova iako se radi o ozbiljnim profesionalcima. S obzirom da je u fokusu izložbe odnos prema suvremenosti te je prisutan velik broj radova s plemenitim idejama koji kritički ukazuju na nepravde suvremenog društva i angažirano pozivaju na veću ekološku svijest, te 'prezentacijske nesavršenosti' ne bi trebalo posebno zamjeriti.

Glavna izložba 11 Zgrafa otvorena je do 5. travnja.