U iščekivanju rezultata odabira međunarodnog stručnog povjerenstva za HT-ovu nagradu, predstavljamo vam članove povjerenstva pred kojima, s obzirom na kvalitetu pristiglih radova, stoji doista težak zadatak
Na jubilarni, deseti po redu natječaj za HT-ovu nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost prijavljen je rekordan broj radova u posljednjih pet godina! Uz troje pozvanih umjetnika, Duju Jurića, Igora Rufa i Davora Sanvincentija, čak 243 umjetnika i umjetnica prijavilo je radove širokog spektra tema i različitih medijskih izričaja
Međunarodno će stručno povjerenstvo između te velike količine zanimljivih radova izabrati one najbolje koji će tijekom ožujka i travnja 2017. biti predstavljeni na 10. izložbi HT-ova nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost.
Snježana Pintarić diplomirala je povijest umjetnosti i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala u području društvenih i humanističkih znanosti, područje povijesti umjetnosti. Od 1998. ravnateljica je, muzejska savjetnica, te voditeljica Zbirke slikarstva i Zbirke Benko Horvat zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Članica je Hrvatskog muzejskog društva, Društva povjesničara umjetnosti i Nacionalnog komiteta ICOM-a, predsjednica stručnog povjerenstva HT-ove nagrade za hrvatsku suvremenu umjetnost, članica IO Hrvatskog muzejskog društva i predsjednica Povjerenstva za muzejska zvanja pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Za izložbu 'Nepokorena šuma i Radovan Ivšić' Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je Snježani Pintarić i Annie Le Brun nagradu za najbolju realiziranu izložbu u 2015. godini.
Katrin Bucher Trantow studirala je povijest i povijest umjetnosti na Sveučilištu u Baselu. Od 2001. do 2003. radila je kao asistentica kustosa u Kunsthalleu u Baselu. Od 2003. radi kao kustosica, a od 2012. kao viša kustosica i zamjenica ravnatelja Kunsthausa u Grazu. Kurirala je brojne izložbe, među kojima izdvaja: Alina Szapozcnikow, Kateřina Vincourová i Camille Henrot; Constantin Luser; Landschaft in Bewegung [Landscape in Motion]; Katharina Grosse; Berlinde de Bruyckere; Cittadellarte. Sharing Transformation; Michael Kienzer; Measuring the world: Heterotopias and Knowledge Spaces in Art; Robot Dreams (suradnja Muzej Jean Tinguely, Basel); Life? Biomorphic forms in sculpture; Albert Oehlen; M Stadt - European Cityscapes; Sol LeWitt. Autorica je brojnih priloga i tekstova za kataloge i druge stručne publikacije, kao što su Camera Austria International, Domus, Parnass.
Rainald Schumacher kustos je iz Berlina koji je profesionalnu karijeru započeo početkom devedesetih u studiju Gerharda Richtera u Kölnu. Radio je kao kustos i direktor u Goetz Collection u Münchenu, Esther Schipper Gallery u Berlinu i Barbara Gladstone Gallery u New Yorku. S kustosicom Nathalie Hoyos Schumacher je vlasnik tvrtke Office for Art u Berlinu specijalizirane za kustoske projekte, povijesno-umjetnička istraživanja, umjetničku kritiku te savjetovanje pri osnivanju i vođenju privatnih ili korporacijskih kolekcija umjetnina. Office for Art je 2014. godine kurirao program 'Unlooped Kino' (Manifesta 10, Sankt-Peterburg), jedan od prvih antologijskih pregleda i pokušaja kontekstualiziranja video umjetnosti i filma Istočne i Zapadne Europe te SAD-a od 1960-ih do danas.Office for Art kustosi su ACT Art kolekcije Deutsche Telekoma gdje je fokus stavljen na suvremenu umjetnost Istočne i Jugoistočne Europe.
Nataša Ivančević diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje pohađa doktorski studij na Odsjeku za povijest umjetnosti. Muzejska je savjetnica, pomoćnica ravnatelja i voditeljica Odjela zbirki i Zbirke skulptura zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. U muzejskoj struci radi preko 20 godina te je autorski osmislila i realizirala preko 60 izložbi modernih i suvremenih umjetnika. Niz godina je radila na međunarodnom promicanju mladih hrvatskih umjetnika. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Za retrospektivu Vojina Bakića Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo joj je nagradu za najbolju realiziranu izložbu u 2013. godini.
Ivan Posavec rođen je 1951. u Dužici pokraj Siska. Godine 1969. dolazi na studij veterine u Zagreb, koji prekida 1974. kao apsolvent, da bi se posvetio fotografiji. Diplomira 1980. filmsko snimanje u klasi prof. Nikole Tanhofera na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, a 1984. magistrira fotografiju kod prof. Dragoljuba Kažića na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu. Iste godine postaje najmlađim dobitnikom godišnje nagrade fotografskog saveza Jugoslavije, 1992. dobiva nagradu 'Tošo Dabac', a 2003. Nagradu Grada Zagreba, što su samo neke od pedesetak nagrada koje su mu tijekom života dodijeljene. Radove su mu otkupili Muzej suvremene umjetnosti i Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu te Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. S kolegom Mijom Vesovićem 1979. osniva grupu MO, koja je realizirala preko 150 naslovnica tjednika Danas, te postavila standarde novinske i autorske fotografije na ovim prostorima. Živi i radi u Zagrebu.
